Dobra ograda – mir među komšijama?
30. juni 2018
„I za gradnju ograde prema Meksiku, potrebni su radnici iz Meksika". Tako je politički uspon Donalda Trampa svojevremeno prokomentarisao najbogatiji čovjek Meksika Karlos Slim. Ali taj opušteni stav iz perioda Trampove predizborne kampanje je danas, nakon godinu i po dana Trampove vladavine – nestao. Prvi čovjek Bijele kuće ni poslije stupanja na vlast nije odustao od uvreda na račun južnog susjeda. Izgradnja zida prema Meksiku i smanjenje trgovine drogom još uvijek su njegova najvažnija predizborna obećanja. „Tramp je još prije pobjede na izborima optužio Meksiko da u SAD šalju silovatelje, kriminalce i dilere i otada svoje mišljenje nije promijenio", potvrđuje za DW meksički novinar Gregorio Meraz.
Mnogi Amerikanci, pa čak i političari Republikanske stranke, očekivali su da će Tramp, kada jednom sjedne u predsjedničku fotelju, da ublaži svoju retoriku prema Meksiku. Slično se očekivalo i u Meksiku. Ali Tramp ni u jednom trenutku nije prestao s ponižavanjem Meksikanaca i zloupotrebom teme ilegalne migracije za potrebe unutrašnje politike. „Popularnost mu je pala zbog afere oko razdvajanja roditelja i djece na granici, ali Tramp je i to iskoristio kao pritisak na demokrate kako bi se pooštrio Zakona o useljavanju i odobrio 25 milijardi dolara za izgradnju zida prema Meksiku", smatra Meraz.
Meksička poniznost prema SAD
U Meksiku su sve glasniji oni koji traže da meksički političari zauzmu tvrđi stav prema SAD i da prestanu da kao paralisani upiru pogled ka Vašingtonu. „Meksička spoljna politika je suviše mekana i bez oštrine", smatra politikolog Serhio Aguajo s instituta El kolegio del Mehiko. Ta „bezuba" spoljna politika naročito je došla do izražaja u slučajevima razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici. „Svjedoci smo politike dodvoravanja i poniženja, jer predsjednik Enrike Penja Nijeto ne koristi snagu Meksika kako bi ih suprotstavio SAD. Ali to je tako bilo i za vrijeme Baraka Obame", podsjeća Aguajo.
Kao dokaz za to, meksički politikolog navodi jedan razgovor između Penje i Obame iz 2014. na temu maljoletnih useljenika bez pratnje koji su iz zemalja centralne Amerike dolazili u SAD. „Obama je nazvao Nijetu i zatražio da se granice strože kontrolišu. Nijeta je to učinio bez pogovora, i bez da od Vašingtona traži protivuslugu".
Meksički predsjednik je, smatra Aguajo, od Vašingtona npr. mogao da traži više američkih graničara u borbi protiv krijumčarenja oružja. Na dvjema stranama asimetrično se doživljavaju problemi bezbjednosti i trgovine drogom. „Obamu i Trampa ujedinjuje to što ne prihvataju odgovornost SAD za humanitarnu tragediju u susjedstvu. Meksiko je zemlja koju Tramp najviše kritikuje, bez želje da shvati da se narko-karteli snabdjevaju oružjem upravo iz SAD", naglašava Serhio Aguajo.
Gdje su granice?
Ginter Majhold, zamjenik direktora njemačke Fondacije za nauku i politiku (SWP), smatra da je Donald Tramp zaista uvjeren u to da problem s useljavanjem može da riješi podizanjem zida na granici. „Potpuno je nerealno očekivati da SAD, bilo sada uoči izbora u Meksiku, bilo poslije tog glasanja uopšte pregovarati o tom zidu. Tramp se rukovodi sloganom Ronalda Regana: 'Dobra ograda – mir među komšijama'", smatra Majhold. Radi se, naravno, o citatu poznatog američkog pjesnika Roberta Frosta koji u SAD zna svaki đak: „Good fences make good neighbours".
Meksički politikolog Aguajo u svakom slučaju smatra da bi Meksiko isto tako trebalo da pokaže gdje su granice koje se ne smeju prelaziti. U krajnjem slučaju, Meksiko može pred multilateralnim organizacijama i da podigne tužbu protiv industrije naoružanja SAD i da prisili tu zemlju da se pojačano posveti borbi protiv krijumčarenja oružjem", predlaže Auajo. Ipak, otvoreno pitanje bi li takav potez nakon izbora u Meksiku, vodio ka boljim dobrosusjedskim odnosima.