Dodik i austrijski desničari

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prihvatio je poziv austrijske desničarske stranke FPÖ i posjetio je Beč. Tamo se sastao sa potpredsjednikom austrijskog parlamenta Hoferom i liderom FPÖ-a Heinz-Christianom Stracheom. Oni su kritikovali rad austrijskog diplomate i šefa OHR-a Valentina Inzka, prenosi austrijski portal Heute:

"Nametnute odluke Visokog predstavnika su se pokazale kao nesvrsishodne i neprimjenjive. Smatram da se narodu Republike Srpske ne smije uskratiti pravo na referendum. Ovo je Strache izjavio nakon susreta. Susret Strachea i Dodika je još jednom pokazao da je FPÖ stranka oko koje se vrti sve što postoji na evropskoj desničarskoj i nacionalističkoj sceni, glasi kritika ovog susreta koja stiže iz redova austrijskih socijaldemokrata, stranke SPÖ. Osovina koja postoji između FPÖ-a i srpskih nacionalista je samo jedan krak mreže koju Strache gradi sa autokratama, desnim populistima i separatistima u cijeloj Evropi, stav je Georga Niedermühlbichlera iz stranke FPÖ", prenosi portal Heute.

List Tiroler Tageszeitung piše da je poznato da Milorad Dodik nije veliki prijatelj Valentina Inzka, a tom stavu se sada pridružila i desničarska stranka FPÖ koja najavljuje "parlamentarnu inicijativu" jer je Inzko "prekršio važeće zakone". Ovaj list o tome piše:

"Inzko je "povrijedio pravo na suverenitet" navodi se u saopštenju iz biroa Norberta Hofera. FPÖ nije mogla da navede konkretne primjere na koji način je to učinjeno. Stranka tvrdi da će konkretnu listu svih slučaja kršenja tog prava tek dobiti od Milorada Dodika. Na upit agencije APA nije bilo ni odgovora o tome u čemu će se sastojati spomenuta "parlamentarna inicijativa". Dodik je poznat po svojim separatističkim zahtjevima. Inzku, baš kao i njegovim prethodnicima na funkciji Visokog predstavnika, se prebacuju "masivna kršenja prava". Naprimjer zbog toga što dekretom donose zakone - što im je inače njihovim mandatom eksplicitno i dozvoljeno.

Dodik želi referendum u RS kojim bi ukinuo Sud BiH i državno tužilaštvo, ograničio ovlasti Visokog predstavnika a u posljednjoj konsekvenci bi to moglo prerasti u nezavisnost ovog dijela BiH. Odluka o referendumu sada je u rukama Ustavnog suda, ali čak i srbijanski premijer Aleksandar Vučić vrši pritisak na Dodika da odustane od toga. Strache, međutim, podržava i referendum i samostalnost Republike Srpske ističući da se nikome ne mogu oduzeti "demokratske vrijednosti i želja za autonomijom". Nasuprot tome, u slučaju Kosova Strache se jasno pozicionirao protiv nezavisnosti ove države i protiv njenog priznanja od strane Austrije", prenosi Tiroler Zeitung.

EU na ispitu

Srbija i BiH će za nekoliko godina postati članice EU - ako te organizacija uopšte više i bude. Citatom ove izjave hrvatskog intelektualca Žarka Puhovskog počinje komentar lista Tageszeitung o haosu koji je na Balkanu nastao zbog talasa izbjeglica sa Bliskog istoka. Ovaj list ukazuje da su se ostvarili strahovi da će EU, nakon krize u Grčkoj, teško biti u stanju da ostane na okupu:

"Slike koje gledamo prevazilaze našu maštu. Mađarska zatvara granicu ka Srbiji, koja nije članica EU, a onda i prema Hrvatskoj koja to jeste. Hrvati šalju izbjeglice na granicu bez prethodnog dogovora s Mađarskom. Slovenci iznenada istrajavaju u tome da se na granici sa Hrvaskom brani i granica Šengenske zone. Haos.

Vidljivo je da vlade tih država nisu dorasle situaciji. Tri vlade nisu u stanju da koordiniraju svoje poteze. Šta više, "nacionalni interesi" stoji iznad zajedničkog interesa da se dođe do rješenja. To nije ništa novo. U proteklim godinama su vlade tih zemalja bile zainteresovane samo za to da za sebe prigrabe što više subvencija i sredstava iz programa pomoći EU, a ne za zajednički razvoj cijelog regiona. Sada se EU sveti to što je tako dugo pustila da Viktor Orban vlada Mađarskom, koja podiže ogradu na svojoj granici. "Branilac kršćanskih vrijednosti Zapada" tako je svojom politikom nemilosrđa gurnuo region u duboku krizu. Time i cijelu EU. Za nadati se da Puhovski nema pravo i da će EU biti u stanju da adekvatno reaguje na iskušenja na jugoistoku Evrope, piše Tageszeitung.

Njemačka razmatra da zbog velikog broja izbjeglica promijeni zakon o azilu, koji bi bio mnogo restriktivniji nego do sada. Ukoliko vladajuća koalicija ne bude uviđavna i ne bude sposobna da uči na primjerima iz prošlosti, njemački ustavni sud će opet korigovati njenu politiku, piše Frankfurter Rundschau i nastavlja:

"Osim toga bi ministar unutrašnjih poslova De Maiziere trebalo da prestane da izbjeglice dijeli na "dobre", kao one iz ratom zahvaćene Sirije, te na "loše" sa Balkana. On i njegove kolege iz vlade ne bi trebalo da proglašavaju nove balkanske države sigurnim zemljama. Umjesto toga bi vlada trebalo da usvoji Zakon o useljavanju, koji je odavno potreban. Tada ljudi ne bi bježali od nedostatka perspektive u svojim zemljama, nego bi ovamo stigli na legalan način", zaključuje Frankfurter Rundschau.