Dodikov i OHR-ov "rat živaca"

Odluka OHR-a uslijedila je nakon što je član Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH Sulejman Tihić od Ustavnog suda BiH zatražio poništenje zakona o statusu državne imovine u RS-u. "Odluka visokog predstavnika (Valentina Inzka) ima za cilj da zaustavi moguće štetne posljedice do kojih bi došlo primjenom spornog zakona", kazao je Tihić za Deutsche Welle pojašnjavajući kako bi se, u slučaju primjene zakona, u roku od jednog dana mogla izvršiti uknjižba vlasništva sa države na entitet. "Time bi se mogla i legalizirati nezakonita raspolaganja državnom imovinom još od devedesetih godina", kaže Tihić.

Lider Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić koji, poput Tihića, smatra da je pitanje državne imovine najbolje riješeno Prudskim sporazumom, tvrdi da je aktuelna priča o državnoj imovini isforsirana i da nema praktičnih posljedica, osim što će sada uslijediti "rat živaca" između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Ureda visokog predstavnika, odnosno specijalnog predstavnika EU u BiH. "Sigurno je da će neko u ovoj priči biti gubitnik, OHR ili Milorad Dodik. To je ozbiljna politička igra koja će imati dugoročne posljedice po BiH", kaže Ivanić.

Nalog OHR-a nije u duhu poruka iz Brisela?

Za većinu stranaka iz RS-a nalog OHR-a je neprihvatljiv i, kako kaže poslanik u Predstavničkom domu državnog Parlamenta Drago Kalabić, "u suprotnosti sa svim porukama koje su proteklih godina stizale iz Brisela - da se međunarodna zajednica neće miješati u bh. unutrašnja politička pitanja". "Sumnjam da međunarodna zajednica više ima instrumente da na brutalan način, kao u vrijeme bivšeg visokog predstavnika Paddya Eshdowna, nametne svoju ili volju nekih otuđenih centara moći na ovim prostorima", ističe Kalabić.

Nakon godina destrukcije i jednostranih odluka u RS-u nalog OHR-a je opravdan i očekivan, ističe član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije BiH Damir Mašić, dodajući da nalog također opravdava i postojanje OHR-a. Za razliku od Drage Kalabića, Damir Mašić ne sumnja u sposobnosti međunarodne zajednice da odluku u potpunosti provede. "Međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika u BiH imaju na raspolaganju sve mogućnosti i ovlasti da takvu odluku i praktično provedu u djelo, što proizlazi iz Daytonskog sporazuma i bonskih ovlasti visokog predstavnika", kaže Mašić.

Koliko su važne prve reakcije iz RS-a?

Za analitičara Međunarodne grupe za krize (ICG), Srećka Latala, odluka OHR-a je "pravni mehanizam koji Ustavnom sudu BiH omogućava vrijeme i prostor za rješavanje spornog pitanja. Komentirajući prve reakcije iz RS-a, Latal za Deutsche Welle kaže da one ne moraju proizvesti dublji konflikt sa međunarodnom zajednicom. "To što RS ne prihvata odluku OHR-a i što je neće objaviti u Službenom listu ne vidim kao potencijalno veliki problem. Također, još uvijek ne vidim potrebu da međunarodna zajednica, koja još uvijek ima jake mehanizme, reagira njihovom upotrebom", kaže Latal.

Za razliku od Latala, Sulejman Tihić smatra da je situacija veoma ozbiljna i da se međunarodna zajednica nalazi pred "velikim ispitom". "Ukoliko se odluka visokog predstavnika ne ispoštuje, onda bi to bila pravna anarhija. To bi značilo da Daytonski sporazum više ne postoji", kazao je Tihić za Deutsche Welle. Ambasadori država članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), s izuzetkom Rusije, podržali su OHR-a koji je, do odluke Ustavnog suda BiH, suspendirao primjenu Zakona RS-a o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović