Dodikova pomućena radost

Radost u Republici Srpskoj zbog dolaska Trumpa na funkciju američkog predsjednika je velika. U Banjaluci i drugim gradovima to je propraćeno slavljem i likovanjem. Samo jedna osoba je bila lošeg raspoloženja: Milorad Dodik - predsjednik Republike Srpske. On nije mogao otići u Vašington na inauguraciju. Jedan od posljednjih poteza Baracka Obame na funkciji američkog predsjednika bio je uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, kako je formuliralo Ministarstvo finansija SAD. Kamen spoticanja bio je referendum o proslavi 9. januara kao Dana RS, koji je sporoveden bez obzira što ga je zabranio Ustavni sud. Tako je umjesto Dodika u Vašington otputovala njegova supruga. Skupa sa šusterom, koji je za Melaniju izradio zlatne cipele, ona je bila dio izabranog kruga pozvanih gostiju.

Bosanski Srbi nastoje vrbovati i pridobiti za sebe Trumpovu suprugu Melaniju, koja potiče iz slovenačkog Novog Mesta - oko 200 km udaljenog od Banjaluke i to rade proračunato. Dodik želi još ove godine napraviti "oslobađajući potez" i provesti referendum o otcjepljenju RS i pripajanju ovog dijela zemlje Srbiji. Stav Sjedinjenih Američkih Država biće odlučujući kada je u pitanju uspjeh Dodikovog plana. On već ima podršku ruskog predsjednika Putina. Putin je Dodiku obećao da će politika Srba imati rusko pokriće u Vijeću sigurnosti UN-a. Nade Srba da će SAD promijeniti svoje pozicije na Balkanu, hrane se Trumpovim izljevima simpatija prema Putinu.

Dodiku od EU ne prijeti čak ni kritika

Do sada su Amerikanci bili ti koji su sprječavali srpske napore u pravcu razbijanja države BiH. Da je Hillary Clinton postala predsjednica, vjerovatno bi došlo do oštrije američke pozicije prema srpskom nacionalizmu. Clintonova je Obamu, zbog njegove preblage politike na Balkanu, često kritikovala - moglo se čuti u američkim diplomatskim krugovima u Sarajevu.

U tom kontekstu je razumljivo Dodikovo olakšanje nakon američkih predsjedničkih izbora. Od Evropljana on se međutim ne treba bojati. EU i Njemačka igraju na kartu atraktivnosti evropskih integracija. Međutim, ta atraktivnost polako isčezava. Dodik sada može sebi sve da dozvoli, bez riječi kritike iz Evrope. Tako je on izvrjeđao Valentina Inzka, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Inzko je, rekao je Dodik, poznat kao klovn međunarodne zajednice i niko ga ne uzima ozbiljno. Evropa i Njemačka nisu uložili nikakav protest zbog toga. Dodik se sada nada da će mu, dolaskom na vlast nove američke administracije, biti olabavljene sankcije", piše Tageszeitung (TAZ) iz Berlina.

Ko ima sjetu za njemačkom markom neka ide na skijanje u Sarajevo

Internet portal Welt N24 donosi opširan prikaz Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije, sa svim današnjim - pozitivnim i negativnim karakteristikama. "Opsada Sarajeva, etničko čišćenje, masakr u Srebrenici, 100.000 mrtvih, Dejtonski sporazum: predistorija današnje države BiH nije baš slavna. Od 1995. vlada hladni rat u ovoj čudnoj zemlji, koja bez nadzora EU ne bi mogla funkcionirati. U njoj žive tri naroda u dva entiteta. Oni se razdvajaju zasebnim parlamentima, tročlanim Predsjedništvom, podijeljenim školama i pismima: latinicom i ćirilicom. Ali imaju i nešto što ih spaja: raširenu korupciju, veliko konzumiranje cigareta i ljubav prema ćevapćićima."

Njemački portal podsjeća da je u Sarajevu ubijen austrijski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga i da je to bio povod za izbijanje 2. svjetskog rata a potom se osvrće na Zimske olimpijske igre i nastavlja: "Nije prošlo ni deset godina nakon Olimpijade u Sarajevu a na grad i olimpijska borilišta počela su da padaju bombe. Većina terena je bila pretvorena u prah i pepeo i posijana minama. Danas su tragovi rata u Sarajevu skoro pa nestali, neka olimpijska borilišta potpuno obnovljena. Skijališta poput Jahorine i Bjelašnice sa 30 km skijaških staza i niz novootvorenih hotela pozivaju na jeftin, zabavan i brz snježni užitak u BiH. Osim toga tamošnja valuta je od 1998-e  konvertibilna marka, koja je 1:1 vezana za bivšu njemačku marku."

Kupanje u Jadranu?

Portal se osvrće i na Neum: "Kupanje u Jadranu? To nije moguće samo u Italiji i Hrvatskoj već i u BiH. Ova zemlja ima svoj izlaz na more, makar on bio jako 'pregledan'. Većina posjetilaca Neuma nisu međutim turisti u potrazi sa suncem i morem, već turisti u tranzitu. Od kako je Hrvatska 2013. postala članica EU, ta vožnja je sve samo ne zadovoljstvo - zbog kontrola na granicama koje oduzimaju puno vremena. Ali ima jedna mala utjeha: u Neumu su cigarete i benzin jeftiniji nego u Hrvatskoj.

Priču o BiH, njemački portal Welt N24 završava Andrićem, jedinim dobitnikom Nobelove nagrade za književnost, kojeg svi nastoje da prisvoje. Srbi tvrde da je pisao na srpskom, Hrvati se pozivaju na njegovu katoličko-hrvatsku familiju a Bosanci ukazuju na Travnik, gdje je rođen. A sam Andrić? On je za svog života bio veliki pobornik multinacionalne Jugoslavije", zaključuje svoju priču o BiH portal Welt N24.