Dogovor iz Pruda danas dobija konkretniji okvir
22. decembar 2008Lideri Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, danas bi u Sarajevu trebali konkretizirati Sporazum iz Pruda i njegove odredbe usmjeriti ka nadležnim institucijama. Radi se o državnoj imovini, popisu stanovništva, povratku, statusu Brčko distrikta i ustavnoj reformi.
Domaćin susreta u Sarajevu, lider SDA Sulejman Tihić, vjeruje da će nakon današnjeg sastanka odredbe Sporazuma "postati projekat institucija a ne samo trojice lidera". "Mi ćemo potpisati određenje izjave kao inicijativu da Parlament donese odluku o ustavnoj reformi, zatim da damo određenja pojašnjenja kada je u pitanju naš stav o državnoj imovini, popisu stanovništva, povratku, pravnom statusu Distrikta Brčko, podršci odluke Fiskalnog vijeća i s tim u vezi i pitanju državnog budžeta", ističe Tihić.
Neizvjesna podrška Sporazumu u nadležnim institucijama
Portparol HDZ-a BiH Mišo Relota podsjeća da Sporazum iz Pruda podržavaju Vijeće ministara Evropske unije i Vijeće za provedbu mira. Za HDZ BiH je "reforma Ustava BiH pitanje svih pitanja kojim bi trebalo osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH", ističe Relota.
Lider SNSD-a Milorad Dodik poručuje da je spreman razgovarati samo o provođenju Sporazuma u djelo, ali ne i o njegovom proširenju. "Mogu da kažem da idem na razgovore sa kapacitetom koji ima SNSD da podrži ove zakone. Mi ćemo te zakone uraditi i predložiti i podržati u Parlamentu. Da li će drugi uspjeti da svoj dio obaveza podrške uradi mi to ne znamo", kaže Dodik.
Od 8. novembra, kada su trojica lidera postigli sporazum u Prudu kod Odžaka, nijedna njegova odredba nije razmatrana u nadležnim institucijama. Sporazum su samo djelimično prihvatile druge stranke zastupljene u Parlamentu BiH, pa je podrška Sporazumu u državnim tijelima neizvjesna.
Ključne odredbe Sporazuma iz Pruda
• Ustav BiH bi se mijenjao kroz amandmansko djelovanje na postojeći Ustav, a u tom procesu bi se koristila stručna pomoć međunarodnih institucija. Predmet ustavnih reformi trebalo bi da bude usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, nadležnost države, funkcioniranje institucija BiH i teritorijalna organizacija, posebno srednjih nivoa vlasti.
• Pitanje državne imovine bi trebalo da bude riješeno tako što bi u vlasništvu države bila uknjižena nepokretna imovina potrebna za rad državnih institucija, ukqučujući i perspektivnu pokretnu i nepokretnu vojnu imovinu, dok bi ostala imovina, kao i neperspektivna vojna imovina, pripala entitetima, odnosno kantonima i općinama, a u skladu sa potrebama njihovih institucija.
• Popis stanovinštva trebalo bi izvršiti 2011. godine, nakon donošenja zakona o popisu stanovništva na nivou BiH. Popis stanovništva 2011. sadržavat će i pitanja o naciji, religiji i jeziku, ali će do 2014. osnova za nacionalnu zastupljenost u institucijama vlasti biti popis iz 1991. godine.
• Lideri su se saglasili da bi parlament BiH trebalo da usvoji program mjera za pomoć povratku i održivom ostanku, uključujući i pomoć svim raseljnim licima, kao i da taj program treba uraditi za period od 2009. do 2014. godine.
• Prema Sporazumu iz Pruda, pitanje pravnog statusa Brčko distrikta potrebno je urediti ustavnim zakonom, odnosno zakonom sa ustavnom dvotrećinskom većinom.