Dojčlandtrend: Lašet i Demohrišćani prestigli Zelene

Prije pet sedmica stvari su izgledale drugačije: da su tada održani parlamentarni izbori, pobjednici bi bili Zeleni, a ne Demohriščani iz Unije CDU/CSU. Zeleni su tada prvi put vodili u anketi Dojčlandtrend, koju za javni servis ARD sprovodi institut za ispitivanje javnog mnjenja Infratest-dimap. Sa plusom od četiri odsto, Zeleni su tada ojačali tačno onoliko koliko su Demohriščani oslabili. Ali od tog - za Zelene odličnog -rezultata, ništa nije ostalo. U junu su oslabili za šest procenata, dok je Unija ojačala za pet.

Matematički gledano, Zeleni i Demohriščani i dalje bi imali većinu neophodnu za sastavljanje vlade, nakon šesnaestogodišnje ere kancelarke Angele Merkel. S tim što bi, kako trenutno stoje stvari, njen nasljednik bio Armin Lašet. Konkurentkinja Analene Berbok i njena stranka, u koaliciji bi morali da se zadovolje ulogom manjeg partnera.

Glavni razlog za takvu promjenu raspoloženja mogli bi da budu neprecizni podaci u njenoj biografiji, objavljenoj na internetu, kao i to što je Bundestagu kasno dostavila informacije o prihodima koje ima kao šefica Zelenih. Neprecizni podaci u biografiji tiču se i njenog članstva u međunarodnimn organizacijama kao što je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR). „To je bila greška", kazala je 40-godišnjakinja govoreći o tim propustima. U svakom slučaju oni su naštetili njenoj vjerodostojnosti. 

Unija profitira od uspješne borbe protiv pandemije

Kada bi Nijemci direktno birali nasljednicu Angele Merkel, kandidatkinja za kancelarku Zelenih, Analene Berbok, koja je u maju ostvarila najbolji rezulat u anketama, trenutno ne bi imala šanse. Osvojila bi 16 odsto glasova, dok bi ispred nje bio Armin Lašet (29) i kancelarski kandidat socijaldemokrata Olaf Šolc (26).

Pad podrške Analeni Berbok i njenoj stranci mogao je da se vidi i prošle nedjelje na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhalt. Demohrišćani su slavili, dok su Zeleni ostvarili znatno slabiji rezultat od očekivanog.

Ali očigledno je da jačanju Unije CDU/CSU nisu doprinijeli samo propusti Zelenih, već i znatno bolja epidemiološka situacija. Aktuelno ispitivanje javnog mnjenja ARD-Dojčlandtrend pokazuje da jasna većina od 61 odsto građana smatra da su vladine mjere za suzbijanje korona pandemije primjerene. Prošlog mjeseca je tako mislilo 40 odsto građana. To se objašnjava padom broja zaraženih i popuštanjem restriktivnih mjera.

Pozitivan uticaj na vladu ima i napredak u kampanji vakcinacije. Sedam od deset ispitanika smatra da su dosadašnja pravila vezana za vakcinaciju bila poštena. Međutim, odluka o ukidanje priorizacije od 7. juna među građanima je i dalje sporna.

Za većinu ispitanika jedan od najvećih političkih problema je zaštita klime i životne sredine. Mišljenja su međutim veoma podijeljena kada je riječ o mjerama koje bi pritom trebalo preduzeti. Apsolutna većina smatra da bi trebalo povećati cijene avionskih karata i ograničiti brzinu na autoputevima na 130 kilometara na čas. Ali kada je riječ o povećanju cijene benzina za 16 centi, do 2023. godine, što predlažu Zeleni, 75 odsto ispitanika smatra da to nije dobro.

Jedno od pitanja bilo je i gdje će građanke i građani provesti letnji raspust. Gotovo 40 odsto ispitanih odmor planira da provede u Njemačkoj ili nigdje neće putovati. Skoro četvrtina Nijemaca tokom odmora planira da otputuje u neku evropsku zemlju, a šest odsto planira put van Evrope.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu