Dok BiH spava susjedi “preuzimaju” Kosovo

Zbog nepriznavanja kosovske dokumentacije privednici iz BiH gube milione maraka jer su tamošnje vlasti uvele carinu od 10 odsto na robe iz BiH. Tržište na koje je BiH godišnje izvozila čak 80 miliona evra moglo bi trajno preći u ruke susjednih zemalja jer u BiH još nema političke saglasnosti oko priznavanja kosovskog pečata, bez obzira što su Srbija i Kosovo postigle dogovor po ovom pitanju.

Dragica Ristić, izvršna direktorica Privredne komore RS kaže da se robna razmjena sa Kosovom i dalje odvija, ali je znatno otežana zbog carine od 10 odsto čime su proizvodi iz BiH manje konkurentni: “Naravno da je tržište Kosova za nas važno. Mi smo mala ekonomija pa je za nas izvoz jako bitan. Ukoliko naša pozicija na tom tržištu oslabi, naći će se drugi partneri koji će zauzeti poziciju i onda će biti daleko teže”.

Politika preuzela tržište

Swisslion Industrija alata Trebinje prisutna je na tržištu Kosova, ali zbog nepriznavanja kosovske dokumentacije robnu razmjenu obavljaju preko jedne firme u Podgorici. Menadžer prodaje u ovoj firmi Duško Kojović priznaje da je nakon uvođenja carina proizvodima iz BiH situacija znatno otežana: “Mi to ne možemo riješiti. Ja bih volio da je sve to normalno, da možemo raditi sa Kosovom. Nekada smo mi tamo radili dosta, bilo je normalne prodaje. Sada je sve politika.”

Komisija za spoljnu trgovinu i carine Parlamenta BiH zatražila je od Savjeta ministara izvještaj o nastalim štetama po privredu BiH nakon uvođenja carina za robe iz BiH. Šemusudin Mehmedović, potredsjednik komisije očekuje da Savjet ministara prizna kosovske dokumente, s obzirom da su Srbija i Kosovo postigli sporazum o carinskom pečatu, kako bi ublažili štetu koju su pretrpjeli privrednici u BiH: “Mi od Vijeća ministara očekujemo da se ponaša u skladu sa pozitivnim principima u pogledu zaštite interesa bh. proizvoda odnosno privrednika, a ne da politizacijom zapravo štite interese privrede susjednih zemalja”.

“Hrvatska preuzima tržište, a BiH i Srbija stimulišu šverc”

A susjedne zemlje nisu dugo čekale. Hrvatska je, po procjenama analitičara bila najbrža i već otvorila put svojim proizvodima na tržište Kosova. Ekonomista Svetlana Cenić upozorava da vlast u BiH hitno mora napraviti korak naprijed kako bi zadržala tržište Kosova: “Gospođa Jadranka Kosor (predsjednica Vlade Hrvatske op.a) je elegantno povela delegaciju u momentu kada su postojale najveće tenzije i dovela svoje privrednike. Takođe, ovim su Srbija i BiH stimulisale šverc, odnosno sve one koji će registrovati firmu u drugim državama i normalno poslovati sa Kosovom. Svaki dan gubimo pare, a pogledajte deficite u budžetima.”

Hrvatski ekonomista Dražen Kalođera kaže da situacija sa Kosovom ne predstavlja pitanje trižišta već pitanje regionalne saradnje, mira i stabilnosti: “U modernom svijetu tržišta su otvorena i ko god se pojavi na njima, ima pravo doći. A tržište se može preoteti samo na jedan pošten način – većom konkurentnošću, boljim kvalitetom i nižim cijenama.”

Rijetko tržište sa suficitom

Kosovo je jedno od rijetkih tržišta sa kojim je BiH imala suficit jer je uzvoz sa Kosova godišnje iznosio par milona evra. Čak i ako neke firme uspiju preživjeti na kosovskom tržištu njihovi prihodi od robne razmjene biće mnogo manji od sadašnjih 80 miliona evra ostvarenih izvozom željeza, lijekova i mesa. Upravo je prehrambena industrija BiH postigla veliki uspjeh na Kosovu, što će, uz sadašnju konkurenciju privreda susjednih zemalja, biti teško povratiti.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. ur.: Azer Slanjankić