Donatori obećali više novca žrtvama rata u Siriji
15. mart 2019
Međunarodni donatori su u Büsselu obećali 6,2 milijarde eura. Međutim, to je znatno manje od potrebne sume jer za zbrinjavanje miliona protjeranih je prema procjeni UN-a potrebno 8,8 milijardi dolara. Njemačka je svoju pomoć povećala za 1,44 milijardu eura.
„Na ovaj način smo drugi najveći donator u regionu", kaže njemački ministar za razvoj Gerd Müller. On kaže da bi i druge zemlje trebale uzeti veće učešće jer nije realno da samo deset donatora obezbjeđuje 90 posto pomoći. Müller ističe da je za Njemačku od posebne važnosti situacija u kojoj se nalaze djeca. „2018. godina je za djecu bila najgora. Naime, ubijeno je više hiljada djece", napominje njemački ministar. Svaka druga izbjeglica u i izvan Sirije je maloljetna osoba.
Na konferenciji u Brüsselu se na patnje i loš položaj djece u Siriji požalio i UNICEF. „U Siriji je prošle godine potvrđena smrt 1.106 djece, što je daleko više nego ijedne druge godine od izbijanja sukoba", saopštio je UNHCR. Međutim, sumnja se da je stvarni broj poginule djece je daleko veći.
Obnova samo uz „politički proces"
Obećana sredstva nisu dovoljna jer je u Siriji o humanitarnoj pomoći još uvijek ovisno blizu 12 miliona ljudi. Međutim, tu su i milioni sirijskih izbjeglica u Turskoj, Libanu i Jordanu. Siriji je potreban novac za izbjeglice, ali i obnovu. Međutim, kada je riječ o obnovi, evropski novac će, prema riječima opunomoćenice EU za vanjsku politiku Federike Mogherini, biti usmjeren na obnovu tek onda kada pod nadzorom UN-a bude postojao politički proces.
Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) zadužen za humanitarne poslove Mark Lowcock je veoma zadovoljan rezultatima postignutim na konferenciji. On je istovremeno istakao da je neophodno postići političko rješenje kako bi se okončale patnje ljudi.
Nema uslova za povratak
Zašto donatorska konferencija iako je očito pobjednik u ratu Asadov režim? Odgovor je jasan: radi se o tome da se ne ostave na cjedilu oni koji su na svojoj koži najviše osjetili posljedice rata, a to su obični građani i da se spriječi novi talas izbjeglica u pravcu Evrope. Od početka rata svoje domove je napustilo više od 5,5 miliona Sirijaca.
Iako su borbe znatno smanjene, izbjeglice se ne vraćaju jer nemaju gdje. Njihove kuće su sravnjene sa zemljom, a uništena je i infrastruktura. Izbjeglice se boje povratka jer strahuju da će biti zlostavljane od strane Asadovih pristalica. Naime, postoje informacije da se na granici zaustavljaju autobusi sa povratnicima kojim se kasnije gubi svaki trag.
Kako piše u svom komentaru novinar DW, Matthias von Hein, važnije od prikupljanja novca za Siriju bi bilo ukinuti sankcije jer ta kolektivna kazna pogađa prije svega obične ljude. Samo sankcije Europske unije protiv Sirije obuhvataju 14 različitih kategorija. Među njima su obuhvaćene esencijalne stvari, poput opreme za elektrane, opreme za naftnu i industriju gasa ili prije svega finansijske sankcije. Čak i prodaja medikamenata i sprava za - besplatan - zdravstveni sistem je zbog finansijskih sankcija ekstremno otežana.
Zabrana trgovine opremom, mašinama i zamjenskim dijelovima pogađa ionako posrnulu sirijsku industriju. Nedostatak pumpi za vodu pogađa ljude direktno - jer zbog toga indirektno trpi i poljoprivreda.
Civili i dalje ginu
Procjenjuje se da je od početka rata u Siriji 2011. godine poginulo više od 400.000 ljudi. U posljednjim vazdušnim napdima na područja koja kontrolišu pobunjenici na sjeveru zemlje je, prema navodima aktivista, poginulo više od 20 ljudi među kojima je bilo i djece.
Svi međunarodni pokušaji da se rat riješi političkim putem su propali. Asadova vlada, koju podržavaju Rusija i Iran, ponovo kontroliše više od dvije trećine teritorije zemlje.