Doseljenici u Njempačkoj vole SPD

To je zacijelo najviše potcijenjena skupina birača ili potencijalnih birača u Njemačkoj, kažu autori jednog novog istraživanja. Oko 17 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migracijske korijene, što znači da ili oni sami ili netko od njihovih roditelja potječe iz inozemstva. To je veliki potencijal iz kojeg političke stranke mogu dobiti birače, članove ili dužnosnike. Dosad taj potencijal nije ni približno iskorišten. To je zaključak Istraživačkog odjela Vijeća stručnjaka za integraciju i migraciju (SVR). "Stranke moraju te ljude jače pridobiti za sebe", kaže povjerenica Savezne vlade za integraciju Aydan Özoguz koja je dala nalog za izradu studije.

Vole SPD, odbacuju CDU

A puno se može dobiti. Svaki deseti birač u Njemačkoj ima migracijsku pozadinu. Na prošlim saveznim parlamentarnim izborima pravo glasa je imalo 5,8 milijuna migranata. Još pet milijuna ispunjavaju sve kriterije za dobivanje njemačkog državljanstva i mogli bi već na sljedećim izborima u rujnu 2017. sudjelovati na izborima.

Znanstvenici su zato htjeli točnije znati koje stranke privlače migrante. Rezultat reprezentativnog istraživanja, provedenog od ožujka do kolovoza 2015. na 4.000 ispitanika s migracijskom pozadinom, kaže da ih je najviše sklono socijaldemokratima, dok su CDU i CSU znatno manje popularni.

U brojkama izraženo to izgleda ovako: 40 posto migranata sklono je socijaldemokratima, 27,6 posto strankama Unije. Godinama je sklonost objema velikim strankama bila izjednačena. Za Zelene se izjašnjava 13,2 posto migranata, za Ljevicu 11,3 posto. Ukupno gledano, dakle, migranti su većinom skloni lijevim strankama. Jedan od razloga je to što, kako kažu istraživači, tradicionalna sklonost doseljenika iz Rusije Kršćansko-demokratskoj uniji pomalo slabi.

"Loš rezultat Unije može se objasniti gubitkom simpatija prema toj stranci među njemačkim doseljenicima iz istočnih zemalja", kaže voditeljica studije Cornelia Schuh. Umjesto CDU-a brojni njemački doseljenici sad radije biraju Alternativu za Njemačku (AfD). 4,7 posto njemačkih doseljenika izjasnilo se za tu stranku. Ali, s obzirom da je istraživanje provedeno prije vrhunca izbjegličke krize vjerojatno je sklonost tog dijela birača AfD-u još porasla. Zanimljivo je također da je 70 posto migranata turskog podrijetla sklono SPD-u. Strankama Unije su skloni doseljenici iz Poljske, Rumunjske i Bugarske.

I doseljenici sve skloniji promjeni preferencije

Povjerenica Savezne vlade za integraciju Aydan Özoguz iz rezultata istraživanja iščitava prije svega jednu poruku: "Stranke se više ne mogu pouzdati u raniju sklonost birača." To vrijedi i za migrante, kao i za ostalo stanovništvo. S druge strane 70 posto doseljenika kažu da imaju sklonost konkretnoj stranci. Ni ta brojka se ne razlikuje puno od sklonosti strankama ostatka društva.

Osobito je važno sad usmjeriti pozornost na pasivno biračko pravo, kaže Özoguz, dakle pravo građana s migracijskom pozadinom da budu birani na političke dužnosti. Njezin izbor za državnu ministricu je jedan takav primjer. Još jedan primjer je izbor političarke turskog podrijetla Muhterem Aras za predsjednicu pokrajinskog parlamenta u Baden-Württembergu. Ali, i dalje je slaba propusnost za političare s migracijskom pozadinom, kaže povjerenica za integraciju. Samo šest posto zastupnika u Bundestagu imaju migracijsku pozadinu, njih 37 od 630.

Osnivanje ministarstva za integraciju?

Da bi integracija postala opipljivija i u političkom djelovanju državna ministrica za integraciju se zalaže za konkretne poticaje. Primjerice, vrbovanje doseljenika da uzimaju njemačko državljanstvo, kao što je to činio njezin stranački kolega u Hamburgu, socijaldemokrat Olaf Scholz. Gradonačelnik osobno piše strancima koji ispunjavaju uvjete i poziva ih da zatraže njemačko državljanstvo. Od početka te kampanje u Hamburgu je stvarno porastao broj ljudi koji uzimaju njemačko državljanstvo.

Osim toga Özoguz želi povećati vidljivost te teme. Zalaže se za uspostavu ministarstva za integraciju. U prošlom legislativnom razdoblju se stalno o tomu raspravljalo, ali dosad bez rezultata. "To što nemamo ministarstva za integraciju sve više smatram problemom." No, prije nego što je predstavljala rezultate ovog istraživanja državna ministrica je bila izložena oštrim kritikama. Dan ranije su mediji citirali njezinu kritiku policijske akcije protiv selefija. Mediji su prenijeli da je rekla da racije nisu dovoljne, nego da je potrebno više preventivnog rada. Ona sad kaže da to nije točno. "Naravno da je svaki udarac protiv ekstremista za sve nas jako veliki uspjeh." Više od toga nije htjela reći.