Edin Hasanović moderirao dodjelu Njemačke filmske nagrade
28. april 2018
Glumac Edin Hasanović sinoć je, zajedno sa legendarnom njemačkom glumicom Iris Berben, moderirao šou dodjele ovogodišnje Njemačke filmske nagrade. Tako je ovaj 26-otogodišnjak, porijeklom iz Zvornika, postao najmlađi moderator u historiji ove manifestacije, koja se održava od 1951. Inače, Hasanović se izuzetno dobro etablirao na njemačkoj glumačkoj sceni i do sada je ostvario zapažene uloge u brojnim njemačkim televizijskim serijama i filmovima, a dobitnik je i dviju „Zlatnih kamera", kojima je odlikovan kao najbolji mladi glumac, te za najbolju produkciju.
Tabloid Bild je sinošnju ceremoniju ocijenio do sada najpolitičnijom u njenoj historiji, a zasluge za to u najvećoj mjeri pripisuje Hasanoviću.
„Pored mnogih gegova, ovaj novajlija je uspio lansirati čitav vatromet političkih izjava i na taj način pokazati jasan stav protiv ksenofobije", piše Bild.
"Nakon toga, AfD-ov političar Björn Höcke (46) je od Edina Hasanovića počašćen satiričnom kritikom. Tako je ovaj rođeni Bosanac, prije prve dodijele nagrade, rekao: 'Pitam se kakav je to osjećaj: čitav život se boriš protiv izbjeglica tvrdeći da će one pregaziti tvoju zemlju, razvodniti kulturu, izazvati nemire... A onda sjediš u svom domu, uključiš televizor, a neko ko je bivši izbeglica moderira Njemačku filmsku nagradu. To je gadno! ‘
Edin je nastavio, govoreći skoro bijesno: ‘Izbjeglica je čovjek koji bježi. To je stanje, ali NIJE identitet. Jasno, integracija se odvija u oba smijera, ali ljudi NISU problem'", navodi se još u članku tabloida Bild posvećenom ovom njemačkom glumcu rođenom u BiH.
Bez atomskog oružja Kim bi ostao statista
„Trezveno posmatrano, tek je atomsko naoružavanje Sjeverne Koreje omogućilo sadašnju diplomatiju. Sjedinjene Države se upuštaju u razgovore jer se kao nikada do sada osjećaju ugroženim nuklearnim arsenalom", komentariše berlinski Tagescajtung istorijski sastanak sjevernokojreskog predsednika Kima Džong Una sa južnokorejskim kolegom Munom Jae Inom.
U petak su svijet obišle slike srdačnih pozdrava i prelaska granice, krupne riječi o „početku nove ere" i kraju podjela „istog naroda". Razgovaralo se o spajanju razdvojenih porodica, prekidu naoružavanja i saradnji. Samit dviju Koreja dogodio se mjesec dana pred najavljene direktne razgovore Kima i američkog predsjednika Donalda Trumpa.
„Kim će prigrliti svoje bombe – one su mu otvorile zatvorena vrata i od parije ga pretvorile u traženog sagovornika. Zahvaljujući oružju Kim može međusobno zavaditi svoje protivnike. SAD bi recimo mogao da ponudi da Kim zadrži nekoliko nuklearnih glava, ali uništi nosače dugog dometa. To bi za SAD bilo atraktivno, ali za partnere Južnu Koreju i Japan neprihvaljtivo. Bez svojih nuklearnih raketa bi Kim bio samo statista na svetskoj sceni", dodaje berlinski list.
Frankfurter Rundšau razmatra dalje korake diktatora iz Pjongjanga: „Ako Kim zaista sprovede razoružanje i privredne reforme, onda bi mogao da računa na brze i velike investicije iz susjednih i zapadnih zemalja odmah po ukidanju sankcija. Ubrzo bi bio vladar jedne znatno bogatije zemlje sa znatno više sredstava – i na unutrašnjem planu bi bio slavljen kao neko ko donosi blagostanje", piše list.
U tekstu se, međutim, dodaje da je ujedinjenje dviju Koreja praktički nezamislivo. „'Mi smo jedan narod', kaže Kim. To nije tačno. Dvije Koreje su se duhovno i materijalno udaljile jedna od druge mnogo dublje nego što je to ikada bio slučaj između Istočne i Zapadne Njemačke."
priredili: Faruk Šabanović i Nemanja Rujević