“Enese, kako da pomognem Bosni?”

“Poziv na prikupljanje donacija žrtvama katastrofalnih poplava u Kalesiji, u Bosni i Hercegovini”. Tako je Theodor Josef Greif, ugledni njemački trgovac nekretninama i potpredsjednik Industrijske i trgovinske komore grada Köln naslovio e-mail koji je poslao zaposlenim u njegovom preduzeću. U e-mailu navodi da se donacije mogu dostaviti gospodinu Sinanoviću koji će prikupljenu pomoć lično uručiti žrtvama katastrofalne poplave. “Još u četvrtak me pitao kako može pomoći Bosni.

Međutim, u ponedjeljak me pozvao u kancelariju i rekao da nešto moramo poduzeti. Lično je dao novčana sredstva i rekao da mogu dobiti slobodne dane kako bi odvezao pomoć u Bosnu”, kaže Enes Sinanović čiji telefon neprestano zvoni jer ga zovu poznanici, uglavnom Nijemci, i pitaju kada i gdje će uručiti pomoć.

Ovo je samo jedan od primjera kakvih ovih dana ima širom Njemačke. Akcije prikupljanja pomoći žrtvama katasrofalnih poplava u BiH su jednostavno nepregledne. Organizuju ih vjerske zajednice, sportska udruženja, nevladine organizacije, humanitarci, ali i pojedinci. Svima njima je cilj prikupiti što više namirnica i odjeće i dostaviti je u pogođena područja.

Olakšano dobijanje dokumentacije za transport humanitarne pomoći

Ambasada BiH u Berlinu pokušava olakšati dobijanje potrebne dokumentacije za transport pomoći. Ambasador BiH u Berlinu Edin Dilberović kaže da sva pravna i fizička lica, koja iz inostranstva namjeravaju da u poplavljena područja Bosne i Hercegovine upute humanitarnu pomoć , dužna su u cilju nesmetanog transporta iste i prelaska državne granice, pripremiti sljedeću dokumentaciju:

“Darovnica (dokument koji može biti u formi obavještenja izdatog od strane ovlaštenog predstavnika pravnog lica ili izjave fizičkog lica ovjerene u nadležnoj ambasadi BiH. U darovnici moraju biti sadržani podaci o donatoru, primaocu pomoći, prevozniku, graničnom prelazu i očekivanom vremenu dolaska na granicu BiH. Specifikacija (dokument koji sadrži taksativno nabrojane vrste i količine stvari koje su predmet donacije). Ukoliko se donacija u potpunosti ili djelimično sastoji od lijekova, potrebno je sačiniti i posebnu listu istih lijekova, koju će pripadnici UIO BiH na graničnom prelazu putem faksa proslijediti nadležnom entitetskom Ministarstvu zdravlja u cilju pribavljanja potrebnih saglasnosti – ubrzanim putem).Nakon što su robe koje su bile predmet donacije uručene subjektima u BiH, potrebno je od istih subjekata uzeti i potpisanu potvrdu o prijemu predmetne donacije,“ navodi ambasador BiH u Njemačkoj.

Nepovjerenje i strah da će humanitarna pomoć biti prodata

Amira Djember već nekoliko dana pravi listu koju će zajedno sa prikupljenom pomoći dati predstavnicima krovne organizacije bosanskohercegovačkih organizacija u Holandiji “Platforma BiH” koja će je dostaviti u BiH. Pomoć će u BiH biti dostavljena preko Holandije, jer Djemberova kaže da nema dovoljno vremena, niti sredstava, da obezbijedi prevoz iz Njemačke. Amira Djember je humanitarka koja je putem socijalnih mreža pokrenula akciju prikupljanja humanitarne pomoći u Düsseldorfu i Mettmanu. Ova Goraždanka ističe da u “Njemačkoj postoji veliki potencijal i broj ljudi koji će radije sjesti u svoj automobil i odvesti pomoć u BiH nego je dati bilo kome. Ljudi jednostavno nemaju povjerenja jer se boje da će pomoć otići u pogrešne ruke”.

“Nažalost imamo priliku vidjeti da se humanitarna pomoć prodaje”, kaže Timo Stegelmann, koordinator projekta za BiH u organizaciji Help koja skoro 20 godina pomaže građanima BiH. “Moramo obratiti pažnju na kontrolu. Dobro je imati povjerenja ali je još bolje kontrolisati. Možda smo i mi, humanitarne organizacije, dijelom odgovorni za takvu situaciju jer smo nakon rata možda i predugo pružali humanitarnu pomoć. Stanovništvo je na neki način postalo ovisno o toj pomoći. Ta ovisnost nije zdrava”, kaže Stegelmann.

“Sumnja uvijek postoji”. Međutim, na osnovu sumnji nećemo gubiti humanost”, kaže ambasador BiH u Njemačkoj Edin Dilberović. “Ne bi valjalo da razmišljamo u kontekstu šta bi moglo biti, nego da razmišljamo u kontekstu da ljudima u BiH pružimo neophodnu pomoć. A to da li će neko na tome ostvariti ličnu dobit je zadatak istražnih organa, a ne naš. Naš posao je da tim ljudima pomognemo na najbolji i najbrži način”, kaže Dilberović.

Humanitarna organizacija Help je još krajem prošle sedmice reagovala i u ugrožena područja: Sarajevo, Maglaj i Doboj, dopremila hranu, vodu, deke, pelene i lijekove. Prije nekoliko dana su pumpe za vodu dopremljene u Kakanj, Olovo i Bijeljinu. “Opasnost još nije prošla. Situacija i dalje ostaje kritična, posebno jer se bojimo novog povećanja vodostaja rijeka zbog topljnja snijega koji je pao na planinama”, kaže Timo Stegelmann, koordinator projekta za BiH u organizaciji Help.

Vrijeme poslije katastrofe

“Help se već sada koncentriše na vrijeme poslije katastrofe. BiH iza sebe ima težak rat. Stanovništvo koje je tek stalo na svoje noge i izgradilo egzistenciju je ponovo sve izgubilo. Tim ljudima je, što je prije moguće, potrebna pomoć. Inače će brzo biti demotivirani”, kaže Stegelmann.

On kaže da je BiH tipična “poljoprivredna zemlja” u kojoj veliki broj građana u svojim baštama uzgaja povrće za vlastite potrebe ili prodaje ga na pijaci. “Tim ljudima je potrebno sjeme. Tu su i zanatlije kojim je uništena osnova za novi početak. Njima je također potrebna pomoć”, podsjeća Stegelmann.

Pomoći, kada je o Njemačkoj riječi, po svemu sudeći neće manjkati. Organizatori humanitarnih akcija, a i sami prevoznici, obradovani su informacijama dobijenim od strane predstavnika Granične službe Republike Hrvatske, da su kombi-vozila kojima se humanitarna pomoć prevozi ka BiH, oslobođena carinskih i špediterskih procedura. Od strane nadležnih organa Republike Slovenije je stigla informacija da vozila sa humanitarnom pomoći namjenjenoj BiH, u tranzitu kroz Republiku Sloveniju ne podliježu bilo kakvim carinskim kontrolama. Izuzetak su vanredne i na zakonu zasnovane pojedinačne kontrola, saopšteno je .

Ovakve vijesti raduju Enesa Sinanovića koji zajedno sa Kasimom Hodžićem već priprema kombi i prikolicu u koje će natovariti pomoć koju će, kako kaže Sinanović, podijeliti stanovnicima mjesnih zajednica u Tuzlanskom kantonu Paraći, Horozovina, Seljublje i Hrasno. “Znamo da će nam biti teško doći do tih mjesta jer su odroni uništili prilazne puteve. Međutim, uz dobru volju i motivaciju koju nosimo sa sobom od Nijemaca koji su donirali sredstva, sigurni smo da će pomoć doći do onih kojim je najpotrebnija”, kaže Sinanović.