EPP: Plenkoviću komplimenti, zapadnom Balkanu podrška
21. novembar 2019
Prvi dan kongresa Europske pučke stranke (EPP) donio je raskošni politički spektakl u Hrvatsku. Delegati iz cijele Europe u zagrebačkoj Areni su odabrali novog predsjednika EPP-a. Iznenađenja nije bilo, jer kandidat je bio samo jedan pa je Donald Tusk, odlazeći predsjednik Europskog vijeća, preuzeo palicu od Josepha Daula koji je vodio konzervativni EPP od kraja 2013.
"Tko odbaci pojmove poput domovine, teško će pružiti ljudima osjećaj sigurnosti”, riječi su novog predsjednika koji tvrdi da neće žrtvovati vrijednosti poput građanskih sloboda i vladavine prava na oltaru sigurnosti.
Paralelno s plenarnom sjednicom u Areni održan je čitav niz bilateralnih sastanaka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića (HDZ) s najmoćnijim ljudima europske politike. Bila je to prilika i da mnogi zaključe kako je u takvom okruženju hrvatski premijer „poput ribe u vodi", za razliku od kaljuže domaće politike. Komplimenti koje je primio nebrojeni su, od samog odlazećeg Josepha Daula koji se prisjetio vremena dok je mentorirao Plenkovića do kancelarke Angele Merkel i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su isticale Plenkovićeve zasluge za Hrvatsku.
Merkel ne propušta hrvatske izbore
Podsjetimo, sama Merkel gotovo uvijek se pojavi, video porukom ili osobno, kada su u Hrvatskoj izbori. Tako je u šest mjeseci Zagreb posjetila dva puta; na završnom HDZ-ovom skupu izbora za Europski parlament i sada kada HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović pokušava osvojiti drugi mandat na Pantovčaku.
Iako ju je hrvatska javnost optužila, a svojedobno je to učinila i sama Grabar-Kitarović, za kreiranje migrantske krize, Merkel je u Zagrebu stala na stranu Hrvatske koja je na meti niza optužbi za brutalno postupanje prema migrantima. „Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu šengenskog prostora. Europska unija živi od različitih perspektiva. Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive zemlje koja je u sredini europskog prostora", kazala je kancelarka nakon sastanka s Plenkovićem.
„Isti kontinent, ista kultura"
„Podupiremo nastojanje hrvatske Vlade oko sastanka sa zemljama zapadnog Balkana u punom sastavu. Važno je da se ispune svi preduvjeti za otvaranje pregovora i žao nam je što nisu otvoreni tijekom prošlog Vijeća", komentirala je Merkel kočnicu koju je povukao francuski predsjednik Emmanuel Macron po pitanju otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Najavila je i raspravu o hrvatskom pristupanju Shengenu za vrijeme njemačkog predsjedanja Europskom unijom, dodajući da je Hrvatska puno toga raspravila. Naime, Njemačka će predsjedanje preuzeti od Hrvatske polovicom iduće godine.
„Nećemo dopustiti nacionalistima i populistima, onima koji žele uništiti Europsku uniju, da otmu definiciju europskog načina života, naš način života vodi prema slobodi, vrijednostima i vladavini prava”, kazala je Ursula von der Leyen uz poruku zemljama zapadnog Balkana: „Dijelimo isti kontinent, povijest, kulturu i u istoj smo političkoj obitelji. Stojimo uz vas, neovisno od svih procesa i želimo da nam budete što bliže."
Blagostanje za stare?
Svojoj potpredsjednici za demografiju i demokraciju, Dubravki Šuici (HDZ) koja dolazi iz zemlje koja ubrzano stari i još brže potapa umirovljenike u siromaštvo s plave pozornice von der Leyen je objavila: „Pomoći ćeš nam da se uhvatimo u koštac s jednim od najvećih izazova - osiguranjem blagostanja u vrijeme starenja stanovništva. Stavit ćeš ljude u samo srce Europe."
Aktualna hrvatska predsjednica i kandidatkinja za drugi mandat, iako formalno nema stranačku iskaznicu, s raskošno produciranog skupa objavila je uvjerenost da će na Pantovčaku ostati još pet godina. Predsjednica koja se rado hvali da je „Hrvatsku iščupala iz regiona" ovom je prilikom naglasila proširenje Europske unije na zemlje susjedstva. „Ako EU ne reagira brzo netko drugi će to učiniti i europski projekt neće biti dovršen", izjavila je Grabar-Kitarović uz dodatak da „trebamo zaštiti naš način života ako želimo sačuvati budućnost Europe u kojoj želimo živjeti".
Pitanje europskog islama
Što je to „naš način života" u Zagrebu je propitivao Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i član Predsjedništva BiH. On pak zahtjeva da se otvori pitanje odnosa Europe i islama. Europa se, kaže, temelji na različitosti i zato joj islam treba pa će od novog predsjednika zatražiti pokretanje rasprave na ovu temu. „Zaštita granica ne mora značiti kršenje ljudskih prava, jer će doći vrijeme kada će oni koji to rade morati položiti račune", kazao je Džaferović ističući da je BiH primila više migranata od puno bogatijih zemalja. Hrvatska i Srbija ne žele podijeliti teret migrantske krize kroz koju se povlači i islamofobija, zaključio je potpredsjednik SDA.
Drugi dan zasjedanja u Zagrebu, pučani će i službeno uvrstiti borbu protiv klimatskih promjena u svoju političku agendu. Ali na svoj način, a ne agresivno kako to čine zeleni, objasnio je to jučer odlazeći Joseph Daul. Učinit će to, najavio je, vodeći prije svega računa o očuvanju radnih mjesta.