"Erozija pravne države" u Turskoj
16. decembar 2014Ironično da su skoro tačno godinu dana nakon što su obznanjeni slučajevi korupcije u Vladi Turske (17.12.2013.) - kritičari Redžepa Tajipa Erdogana ponovo pred sudom. Naime, od ovog utorka 15.12. počinje proces protiv 35 navijača istanbulskog fudbalskog kluba Bešiktaš, okupljenih u navijačkoj grupi "Čarsi". Oni se terete da su pokušali da izvedu puč. Državno tužilaštvo zahtijeva doživotnu robiju za optužene, zbog toga što su prošle godine na protestima u Gezi parku podsticali ljude protiv vlade u Ankari.
U drugom procesu koji u srijedu počinje takođe u Istanbulu, optužnica tereti četvoricu novinara da su odali državne tajne. Ibrahim Jildiz i Ajkut Kučukaja iz lista "Čumhurijet", kao i Mustafa Ilker Jukel i Murat Šimšek iz "Ajdinlinka" bi prema željama državnog tužilaštva trebalo da odleže desetogodišnju zatvorsku kaznu. Oba ova lista su se u proljeće ove godine oglušila o zabranu izvještavanja i objavili detalje sa tajnog sastanka predstavnika turske vlade. Na sastanku se govorilo o mogućoj turskoj intervenciji u Siriji.
"Groteskno i gubljenje vremena“
Ovog vikenda policija je uhapsila Ekrema Dumanlija, glavnog urednika lista "Zaman" koji je u vlasništvu islamskog propovjednika Fetulaha Gulena, kao i još nekoliko osoba iz Gulenovih medija. Ovaj propovjednik važi za Erdoganovog protivnika.
Dumanli i drugi uhapšeni imaju nečeg zajedničkog sa članovima navijačkog kluba "Čarsi" i četvoricom novinara - svi su naljutili Vladu Turske. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan i premijer Ahmet Davutoglu smatraju da su protesti u Gezi parku, isto kao i objavljivanje prisluškivanih telefonskih razgovora kojima je obznanjena korupcija u vladinim redovima, imali za cilj slabljenje vlade što bi dovelo do njenog pada. "Ovakav razvoj događaja će Državno tužilaštvo da pretvori u krivično pravo", kaže predstavnik Hjuman rajts voča (HRW) u Turskoj, Ema Sinkler-Veb u razgovoru za Dojče vele.
Posebno je u procesu protiv navijača Bešiktaša, kaže ona, sve groteskno i samo gubljenje vremena. Optužba je zasnovana na iskazima optuženih i prisluškivanim razgovorima koje su optuženi vodili. Na marš prema istanbulskoj kancelariji tadašnjeg premijera Erdogana se gleda kao na pokušaj puča. Sinkler-Veb smatra da su dokazi skandalozno tanki. "Optužbe bi trebalo da budu odbačene već na prvom ročištu", smatra ona.
Pritisak na medije
U procesu protiv četvorice novinara Državno tužilaštvo argumentuje optužbu tako da objavljivanje povjerljivih informacija sa ministarskog sastanka ne može da se opravda slobodom štampe. Odbrana pak tvrdi suprotno; da je sadržaj presretnutnih razgovora još prije nego što su ga objavili optuženi novinari kružio internetom i da mu je javnost imala pristup u cijelom svijetu. Čan Gulerjuzlu, član Upravnog odbora Udruženja novinara (CGD) optužuje vladu da pojačava pritisak na medije. Tako će se sve češće događati da se zabranjuje izvještavanje kako u javnost ne bi dospjele neprijatne teme, naglašava Gulerjuzlu u razgovoru za DW. U međuvremenu u Turskoj se pitamo, kaže on, da li imamo uopšte pravnu državu kada govorimo o ličnim pravima na slobodu svakog pojedinca.
Evropska unija je u svom najnovijem izvještaju o Turskoj kritikovala nedostatke u pogledu medijskih sloboda kao i nedovoljnu borbu protiv korupcije. EU je takođe izrazila ljutnju zbog hapšenja koja su se dogodila ovog vikenda. Način na koji se vlast u Turskoj odnosila prema demonstrantima u Gezi parku Brisel je takođe oštro kritikovao. A trenutni procesi proti grupe "Čarsi" i četvorice novinara bi mogli ponovo izazvati slične kritike. Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Tursku, Kati Piri prije nekoliko dana kritikovala je planirani novi zakon o sigurnosti, kojim se, kako kaže, daje još veća moć državi.
A kao što to naglašava Glerjuzlu, tako i aktivistkinja za ljudska prava Sinkler-Veb kaže da procesi koji se ove nedjelje vode pred sudovima u Turskoj izazivaju zabrinutost da se u Turskoj događaa "erozija pravne države". Očigledno je, naime, da država ima veliki uticaj na sudstvo. A zemlja već sada ima jedan "užasan bilans" kada se radi o slobodi štampe.