EU će sredinom aprila imati „izlaznu strategiju“?

Italijanski premijer Đuzepe Konte je bio spreman da isključi kameru. Na vezi su u četvrtak bili šefovi država i vlada članica Evropske unije i pričalo se o novcu, a to nikad nisu laki razgovori, čak ni u doba pandemije.

Većina učesnika je smatrala da su novci iz postojećeg Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), uspostavljenog tokom krize evra, dovoljni da pomognu zemljama koje su u problemu zbog korona-virusa. Konte, premijer države koja broji najviše žrtava od novog virusa u svijetu, to je odlučno odbijao.

Rekao je da je ESM stari mehanizam sa volumenom od 410 milijardi evra, skovan za sasvim drukčiju krizu. „Ako mi to nudite, onda ćemo radije raditi sve sami“, navodno je zaprijetio Konte tokom video-konferencije, prenosi italijanska agencija ANSA.

Nakon višesatnih pregovora je predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel isposlovao kompromis – u naredne dvije sedmice bi ministri finansija trebalo da predlože finansijski instrument kojim bi se pomoglo zemljama poput Italije ili Španije. Konte je pristao, iako je najprije zahtijevao da se sve desi u roku od deset dana. 

Neće biti prodaje evro-obveznica

Kancelarka Angela Merkel je kasnije rekla da se, na insistiranje Kontea, krizi prilazi kao neobičnom događaju koji traži neobične mjere. Ona je uvjerena da će se iduća video-konferencija održati kroz dvije sedmice.

Holandski premijer Mark Rute je sve nazvao kupovinom vremena, jer nije bilo dogovora o obimu i načinu na koji će se EU suočiti sa posljedicama pandemije.

Priča se da je austrijski kancelar Sebastijan Kurc odbio početni Konteov prijedlog – koji je potpisalo još osam šefova država i vlada – da se do svježeg novca dođe zajedničkim zaduživanjem, to jest prodajom evro-obveznica. Iz krugova bliskih njemačkoj Vladi čuje se da je prerano za takav mehanizam, te da se prodaja obveznica čuva za još teže vrijeme, ukoliko nekim državama ili njihovim bankama zbilja bude prijetio bankrot.

Sa druge strane, svi su pozdravili odluku Evropske centralne banke da od pogođenih država ove godine otkupi državne obveznice za dodatnih 750 milijardi evra. Osim toga, Evropska komisija je opredijelila 37 milijardi evra za medicinsku opremu i istraživački rad na vakcini. Komisija je takođe zamrzla strogo pravilo o zaduživanju, tako da države sada mogu da se zaduže koliko god je potrebno. 

Italija međutim ima ukupni državni dug od 130 odsto godišnjeg BDP-a, pa je pitanje koliko dugo će joj finansijska tržišta još davati novac.

Jedni drugima poruke pišu

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dobila je zaduženje da radi na „izlaznoj strategiji“ iz kriznog stanja. „Sada moramo da uskladimo odluke kada ćemo da ukidamo donijete mjere", rekla je ona. Slijede savjetovanja o tome kada će se ukidati mjere izolacije ili zabrane putovanja – taj plan bi trebalo da bude gotov do sredine aprila.

„Takođe nam treba plan za oporavak privrede koja će do tada biti u zimskom snu“, rekla je predsjednica Evropske komisije. „Trebaju nam jedinstvo i solidarnost kako bi smo dobili ovu bitku koju vodi čitav svijet.“

Kancelarka Merkel je primijetila da je putem telefona teže naći kompromise, jer „ne možete jednostavno otići oko stola i prići nekome sa prijedlogom“. Ali, kaže Merkel, šefovi država i Vlada jedni drugima mogu da šalju tekstualne poruke. „To je vrlo zanimljivo.“

Merkel je još uvek u kućnom karantinu nakon što se u nedjelju saznalo da je ljekar, koji joj je prošlog petka dao vakcinu protiv pneumokoka, pozitivan na korona-virus. Prvi test kod Merkel bio je negativan, ali su potrebni dodatni testovi. „Imam doduše puno posla, ali na sjednicama Vlade sada nedostaje lični kontakt. Drukčije je.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android