EU mora dobro da pazi na Balkan

„Novi predsjednik Crne Gore Duško Marković očekuje pristup svoje zemlje NATO 2017", piše Frankfurter algemajne cajtung, i dodaje da je Marković najavio „intenziviranje borbe protiv korupcije i oganizovanog kriminala". „Kada je riječ o sastavu vlade, najprije upada u oči ko tu sve nije zastupljen. Dosadašnji ministar odbrane i privrede je zamijenjen. U Podgorici je saopšteno da vlada želi da počne s radom u timu u kojem nijedan član nije pod optužbama za zloupotrebu funkcije ili za korupciju."

„Prosrpska i proruska opozicija nije učestvovala u glasanju o povjerenju. Ona traži formiranje istražne komisije uz učešće stranih stručnjaka  kako bi se istažila pozadina mogućeg pokušaja puča 16. oktobra, na dan parlamentarnih izbora, i hoće da bojkotuje rad parlamenta dokle god ne bude jasnog rezultata. Najjača opoziciona stranka, Demokratski front koji potpomaže Moskva, najavila je niz demonstracija da bi primorala vladu da se povuče."

„Mala Crna Gora je dala svoj doprinos ovoj sačuvaj-me-bože-godini", piše Nadija Pantel za Zidojče cajtung. Još poslije izbora u oktobru je najmoćniji čovek u državi, Milo Đukanović, tvrdio da Rusija planira da ga silom razvlasti. Ta priča o puču je najprije izgledala kao fantazija jednog stratega vlasti. U međuvremenu su se namnožile indicije da je zaista iz Moskve možda planiran atentat na Đukanovića. Međunarodni mediji izvještavaju o hapšenju ljudi koji bi mogli biti ruski špijuni – u Crnoj gori i Srbiji"

Autorka u nastavku objašnjava da, kada je riječ o prijemu novih članova u EU, ta zajednica trenutno zbog izmoždenosti nije u stanju da se širi, ali i da stanje na Balkanu stvara prostor za nastajanje „opasnog vakuuma". „Iza etikete zapadno orijentisanih reformatora kriju se najčešće muškarci koji razmišljaju dinastički i demokratijama svojih domovina nanose više štete nego koristi. Aleksandar Vučić u Beogradu, Milorda Dodik u Republici Srpskoj, Nikola Gruevski u Skoplju, Milo Đukanović u Podgorici: svi ti političari na Zapadu važe, ili su važili, kao sidra stabilnosti. Sada je ta stabilnost cementirala vlast manjine. Nezaposlenost raste, stotine hiljada mladih ljudi napuštaju Balkan, ugrožava se sloboda štampe, sve manje građana izlazi na izbore, a onaj ko se nada promjenama, dobija upozorenje: moglo je da bude i gore, naposlijetku, bar nema rata."

„Te vlade su jake kada treba nagraditi sopstvene mreže. Ali, slabe su kada treba da zaštite svoje građane. U Crnoj Gori, ratovi bandi trgovaca drogom ugrožavaju ono malo turizma. U Bosni i Hercegovini salafisti razgrađuju miran suživot muslimana i hrišćana. U Makedoniji Romi vegetiraju u favelama bez struje. Za većinu građana je Evropska unija, a ne Rusija, mjesto kome streme. Veća je vjerovatnoća da će tamo živjeti u miru i blagostanju. A za razliku od Rusije, Evropska unija na Balkanu inivestira u gradnju puteva, industriju i obrazovne projekte. Građani to znaju i cijene."

„Da – rusku propagandu na Balkanu treba pažljivo posmatrati. Ali, isto tako i EU mora da posmatra sama sebe i pazi da se ne izruguje nadama građana bivše Jugoslavije."

„Upravo je austrijski ministar spoljnih poslova Sebastijan Kurc na jednoj manifestaciji u Skoplju stupio za govornicu. Pozvala ga je stranka koja vlada Makedonijom već deset godina i koja od prije godinu dana ili ignoriše, ili batinama guši, masovne proteste stanovništva. Branitelji ljudskih prava i opozicija se žale na korupciju, rasipanje novca i lažiranje izbora. Ministar spoljnih poslova Kurc je hvalio to što vlada drži zemlju na sigurnom kursu ka EU, a i zato što je omogućila zatvaranje Balkanske rute. Za stanovnike Balkana koji vjeruju da je i u njihovim zemljama moguća demokratija, takvi istupi su porazni", piše Zidojče cajtung.

A bivši srpski ministar za Evropu Branko Ružić dao je intervju za bečki dnevnik Prese. „On se raduje da (kandiat za austrijskog predsjednika) Norbert Hofer odbacuje nezavisnost Kosova. Ali ne vjeruje da će Austrija povući svoje priznanje nezavisnosti Kosova. Na pitanje novinara da li je Srbija rastrzana između Rusije i EU, Ružić je odgovorio: „Mi ne možemo da uvedemo sankcije Rusiji. Rusija i Kina su nas uvijek podržavale u Savjetu bezbjednosti i protivile su se nezavisnosti Kosova. 74 odsto naše trgovine se odvija sa EU, a naša glavna strategija je članstvo u EU". Ružić je rekao da „nam je za to potrebna politička mudrost. Ali, doći će trenutak – i to još prije našeg pristupa EU – u kojem će države EU i Rusija potražiti izlaznu strategiju. Pomislite samo na zavisnost njemačke industrije od isporuka gasa iz Rusije. A ima i političkih stranaka u državama EU koje su protiv sankcija Rusiji."

Zanimljiva je i vizija EU koju je Ružić iznio na pitanje novinara o tome koliko je ta zajednica još uopšte atraktivna za Srbiju: „Smatram da će poslije svih internih problema EU izgledati kao UEFA: postojaće Liga šampiona i Evropska liga. U Ligi šampiona će igrati Njemačka i nekoliko drugih zemalja, a u Evropskoj ligi zemlje kao što su Bugarska, Rumunija ili Hrvatska". O problemu Kosova u svjetlu pristupa Evropskoj uniji, Ružić kaže: „Ako članovi EU kao Slovačka ili Španija ne prihvataju nezavisnost Kosova, ni mi to nećemo morati kada budemo pristupali. Srbija će u tom trenutku biti punopravan član EU uz ekskluziju teritorije Kosova. Ali, to se neće desiti ni za pet, ni za šest, sedam ili osam godina. Imamo dovoljno vremena da dotle dođemo do rješenja za Kosovo koje će funkcionisati. Mi, političari u Srbiji i na Kosovu, moramo imati pragmatičan pristup i ne smijemo razmišljati u mitovima."