EU sklopila sporazume sa Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom

Na reakciju Moskve nije se dugo čekalo. Samo nekoliko minuta nakon što su u Briselu sa tri istočnoevropske države potpisani Sporazumi o pridruživanju, glasnogovornik ruske vlade je uputio prijetnje. Kremlj je saopštio da će, ako oslabe privredne veze sa bivšim republikama Sovjetskog Saveza, to imati ozbiljne posljedice i po odnose Rusije sa EU.

Lideri EU su računali s ovakvom negativnom reakcijom. Oni su, usred krize u Ukrajini i ruske podrške separatistima na istoku te zemlje, htjeli da upute jasan signal: istočni susjedi EU bi trebalo da imaju bliske veze sa Briselom i da budu integrisani u evropsko tržište.

EU želi saradnju sa Rusijom

Predsjedavajući Ministarskog vijeća Herman van Rompuy je pokušao da uvjeri vladu u Moskvi kako ovi sporazumi nisu usmjereni ni protiv koga. Ipak, i njemu je bilo jasno da EU zauzima potpuno novu geopolitičku ulogu. "U ovim sporazumima ili u politici EU ne postoji ništa što bi na bilo koji način bilo na štetu Rusije", rekao je on nakon ceremonije potpisivanja: "EU je spremna da sarađuje s Rusijom u onoj mjeri koliko je to potrebno. Nesporazumi, tamo gdje ih ima, mogu biti izglađeni, a zajednički se može izgraditi sigurna budućnost našeg zajedničkog kontinenta."

Od Ukrajine, Gruzije i Moldavije je zatražio da nastave reformu društava, razvoj demokratije i modernizaciju privrede. Samo na taj način će biti u prilici da iskoriste sve prednosti koje nudi sporazum. Van Rompuy nije govorio o članstvu u EU. Međutim, predsjednici triju država su u svojim govorima jasno stavili do znanja da one žele da postanu punopravne članice ove organizacije.

Ukrajina traži članstvo

Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je dao izjavu koja mže da se protumači kao formalni zahtjev za članstvom. "Proteklih mjeseci Ukrajina je platila najveću moguću cijenu za ostvarenje svojih evropskih snova. To mora biti nagrađeno. EU bi trebalo da izrekne jasno obećanje: Čim Ukrajina bude spremna, postaće i članica. Ova deklarativna izjava ne košta EU ništa, ali je za moju zemlju od ogromnog značaja." On je rekao da su njegovoj zemlji potrebni mir i sigurnost, te da se nada da će EU pokazati istu solidarnost kao i do sada.

"Napad izvana na našu zemlju bio je još jedan od povoda za potpisivanje sporazuma", rekao je Porošenko ali nije tražio dodtane sankcije za Rusiju.

U međuvremenu agencije prenose kako se ruski predsjednik Vladimir Putin založio za trajno primirje na istoku Ukrajine i za pregovore separatista i vlade u Kijevu.

Nove sankcije?

Njemačka kancelarka Angela Merkel želi da sačeka razvoj događaja prije nego što se poduzmu dalji koraci. Ona je ranije rekla da još uvijek "nisu zadovoljavajući" napori Rusije da se smiri stanje na istoku Ukrajine.

Premijer Finske Alexander Stubb nije baš oduševljen idejom da se u sadašnjoj situaciji pooštravaju privredne sankcije protiv Rusije: "Važno je da održimo pritisak, ali je istovremeno važno da se nađe i pravi balans. Vjerujem da bi bilo dobro da se otvori dijalog između predsjednika Porošenka i Putina."

EU je skupa sa SAD već uvela niz sankcija protiv pojedinih državljana Ukrajine i Rusije. Prijeti se sankcijama protiv cijelih privrednih branši i trgovinskim sankcijama.

Gruzija i Moldavija također žele u "klub"

Gruzijski premijer Irakli Garibašvili iskoristio je potpisivanje sporazuma da se direktno obrati stanovnicima otcijepljenih provincija Abhazije i Južne Osetije. I oni mogu da profitiraju od puta ka EU, smatra Garibašvili. Obje ove provincije su pod kontrolom ruske armije. One su proglasile nezavisnost, ali EU to nije priznala. Premijer Garibašvili je također jasno rekao da je cilj punopravno članstvo u EU: "Sporazum o pridruživanju je temelj za budućnost Gruzije. On će igrati važnu ulogu u ostvarenju naših evropskih snova. Uvjeren sam da će Gruzija uskoro biti punopravni član evropske porodice, odnosno EU."

Premijer Moldavije Ieri Leanaca također želi da svoju zemlju uvede u EU. On nije direktno govorio o članstvu, ali je rekao da želi "članstvo u evropskoj porodici". Moldavija je najsiromašnija država Evrope i ima teritorijalni spor sa Rusijom. Vlada bliska Moskvi upravlja trenutno Pridnestrovljem (Transnistrijom), dijelom Moldavije koji se nalazi uz granicu sa Ukrajinom.

Jean Claude Juncker, koji bi vjerovatno mogao postati novi šef Evropske komisije, ipak je još tokom kampanje na izborima za Evropski parlament upozorio da države koje žele da postanu članice EU ne treba da imaju prevelika očekivanja. "U narednih pet godina ni u kojem slučaju neće biti novih članica u EU", izjavio je Juncker u maju, tokom predizborne debate na televiziji ARD.