EU će pozvati Izrael i Hamas na „humanitarnu pauzu“?

„Sastanak održavamo u doba velike globalne nestabilnosti i nesigurnosti, koja je nedavno još više zaoštrena razvojem situacije na Bliskom istoku“, napisao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u pozivu na samit. Time je Belgijanac opisao i raspoloženje u kojem će 27 predsjednika država ili vlada EU ovog četvrtka (26. oktobar) održati samit u Briselu.

Vjerovatno će dominirati tema: Izrael i Pojas Gaze. Odmah poslije terorističkih udara islamističkog Hamasa, lideri EU objavili su da Izrael ima pravo da se brani „u skladu sa međunarodnim pravom i humanitarnim međunarodnim pravom“.

Doduše, manja je saglasnost članica EU oko toga da li da pozovu na „prekid vatre“, to jest „humanitarno primirje". Neke članice, poput Španije, Irske i Slovenije, podržale bi taj zahtjev koji je iznio generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Druge zemlje – recimo Njemačka, Češka i Austrija – bile su protiv. One se boje da bi takav zahtjev bio miješanje u pravo izraelske države da se brani. Sada u Briselu valja naći zajedničku poziciju.

-pročitajte još:  Bliski istok kao bure baruta: Strah od velikog rata

Rješenje je jedna riječ?

Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok predložila je drukčiji pojam u jednoj debati Savjeta bezbjednosti. Potreban je „humanitarni prozor“, navela je Berbok na mreži Iks, kako bi humanitarna pomoć stigla do civila u Gazi. Navela je da je i prethodnih dana bilo „humanitarnih pauza“.

Agencija dpa javlja da bi upravo termin „pauza“ umjesto „prekid vatre“ ili „primirje“ mogao da dovede do kompromisa. Tim pojmom se ne bi sugerisalo da Izrael treba da obustavi borbu protiv Hamasa.

Da se razmišlja u tom pravcu potvrdilo je i više diplomatskih izvora iz Brisela. Jedan od njih je naveo da se vaga svaka riječ, ali da je poenta da se na kraju pomogne ljudima u Gazi, koji su u humanitarnoj krizi.

Biće riječi i o Ukrajini

Tema samita Evropske unije biće i dalja podrška Ukrajini. Ponovo će se video-linkom uključiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

-pročitajte još:  Ukrajina se plaši da se Zapad ne umori od rata

Kako je najavio Šarl Mišel, pričaće se prije svega o bržem dopremanju vojne pomoći, ali i o tome kako iskoristiti rusku imovinu na teritoriji EU za obnovu Ukrajine.

U utorak je njemački kancelar Olaf Šolc najavio da će se u Briselu zauzeti da Ukrajina do kraja godine dobije čvrste garancije o tome koliko će narednih godina dobijati para iz Evropske unije.

Ko je spreman da plati više?

Evropska komisija ljetos je predložila reviziju sedmogodišnjeg budžeta EU (2021-2027). Komisija traži dodatnih 65 milijardi evra, od kojih bi 50 milijardi išlo Kijevu od naredne godine.

Iz krugova vlasti u Berlinu čulo se da će to biti prioritet. Ipak, ovog četvrtka odluka neće pasti, već će se samo čuti šta ko misli.

Zahtjev za izdvajanje više novca za Ukrajinu dolazi u trenutku kada mnoge članice EU gledaju kako da konsoliduju sopstvene nacionalne budžete. Nedavno, tokom izborne kampanje, je novopečeni slovački premijer Robert Fico najavio da više neće vojno pomagati Ukrajinu. I Mađarska je već nekoliko put blokirala izdvajanje novca za Kijev.

Šefovi država i vlada pričaće i o migraciji. Posljednji put kad je ta tema potegnuta, a to je bilo na samitu u Granadi, bilo je žestoke svađe.

Očekuje se da se u Briselu još popriča o situaciji između Srbije i Kosova, na Južnom Kavkazu, kao i u Pojasu Sahela.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu