EU želi bolje da zaštiti LGBTIQ populaciju
15. novembar 2020
Tokom skupa povodom poljskog dana nezavisnosti u Varšavi, ove srijede zapaljen je jedan stan. Nekoliko hiljada ljudi se okupilo uprkos ograničenjima zbog pandemije korona virusa. Među njima i mnogi desni ekstremisti. Kada je krenula protestna šetnja, iz mase su bačene zapaljive materije na balkon jednog stana. Gomilu je očigledno iziritrala zastava duginih boja i feministički plakat, koji su postavili stanari.
Kada je riječ o ovakvim incidentima, već dugo se ne radi o pojedinačnim ekstremnim slučajevima. LGBTIQ osobe izvještavaju o rastućoj i široko rasprostranjenoj diskriminaciji. To je dokumentovano u jednoj opsežnoj studiji Agencije EU za ljudska prava (FRA). Prema ovoj studiji, čak 43 odsto ispitanih pripadnika ove populacije se 2019. osjećalo diskriminisano. 2012. ih je još bilo „samo" 37 odsto.
- pročitajte i: "Dug put do jednakosti LGBTI osoba"
Evropska komisija želi to da promijeni, sa sveobuhvatnom strategijom za jednakopravnost. „Prva te vrste", kako je istakla komesarka EU Vera Jurova tokom prezentacije studije, zajedno sa svojom koleginicom Helenom Dali. „Previše je ljudi koji ne mogu da budu ono što jesu, zbog straha od diskriminacije, izopštavanja ili nasilja", kazala je komesarka EU za vrijednosti i transparentnost u EU.
Brisel želi da bude primjer
Prijedlog Komisije zasniva se na četiri stuba. Prvo se moraju preduzeti mjere protiv diskriminacije. S tim u vezi bi trebalo da se zabrani tzv. konverzivna terapija, pseudonaučna praksa, koja je štetna po zdravlje a koja bi trebalo da od homoseksualnih osoba napravi heteroseksualne. Djeca, koja su rođena kao interseksualna, dakle sa varijacijom između ženskih i muških rodnih karakteristika, ne bi smjela da se podvrgavaju hirurškom prilagođavanju jednom polu bez njihove saglasnosti. Još jedna važna tačka je bezbjednost LGBTIQ osoba, koje trpe govor mržnje i nasilje. Komisija ovdje predlaže da se, između ostalog, homofobno huškanje počne tretirati kao krivično djelo u zakonodavstvu EU.
Pitanja koja se odnose na prava tzv. porodica duginih boja (istopolnih prim. red.) će vjerovatno biti teže primjenjiva. Jer, zbog različitog zakonodavstva u državama članicama EU, priznanje roditeljstva u istopolnim zajednicama nije zagarantovano u svakoj državi EU. Komesarka Jurova je izjavila da je trenutno u samo 21-oj članici EU priznata neka forma istopolnog partnerstva. Kada je pak riječ o usvajanju djece tu je broj država još manji. A da bi se u tom pitanju mogao usvojiti zakon potrebna je saglasnost svih država članica EU. Pokušaće da se razradi rješenje, o kojem može da se pregovara i koje bi prihvatile sve članice, kazala je Jurova.
I posljednje, ali ne manje važno, cilj EU je da postane primjer širom svijeta u zaštiti i jednakopravnosti LGBTIQ zajednice. Ali, mora da bude spremna na priličan otpor i u samoj Evropi.
Homofobija u Mađarskoj i Poljskoj
Poljska i Mađarska ne zabrinjavaju EU samo u pogledu vladavine zakona. Ove države su u negativnom smislu redovno na naslovnicama zbog prava seksualnih manjina. Tako su u Poljskoj više od 100 opština proglasile „slobodne zone bez LGBT". Ova inicijativa je bila reakcija na namjeru liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Trzaskovskog da u seksualno obrazovanje u varšavskim školama uvede LGBTIQ teme. EU, a prije svih predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, više puta je kritkovala ovu inicijativu i zaustavila finansijsku podršku projektima u tim regionima. Ali, na tom primjeru se pokazuju i granice angažmana Brisela.
- pročitajte i: EU neće financirati gradove koji su usvojili „anti-LGBT zone“
Vlada u Mađarskoj želi da ovih dana pojam „porodica" nanovo definiše u Ustavu te zemlje. Što znači da bi u Ustavu ubuduće izričito trebalo da stoji da je „otac muškarac i majka žena". To je jasno suprotstavljanje naporima Evropske komisije da postigne pravne slobode za istopolne brakove.
U sprovođenju ovog plana, EU je upućena na saradnike svih država članica , i onih sa ultrakonzervativnim stavovima, koje šire optužbe protiv „LGBTIQ ideologije". Komesarka za jednakopravnost Helena Dali pokušava da optužbama doskoči argumentima. „To kako se rađamo (…) ne bazira se na ideologiji, već je reč o prirodi, biologiji i nauci."