ECB pod pritiskom

"Mali korak za Fed, veliki za financijski sistem", tako je Ulrich Kater, ekonomista DekaBanke komentirao odluku američkih Federalnih rezervi o povećanju kamata referirajući na poznatu izjavu Neila Amstronga kada je stupio na mjesec. Oba događaja je doduše teško dovesti na isti nivo, ali promjena u politici kamata je svakako epohalna. "Fed je time simbolično sahranio financijsku i bankovnu krizu iz 2008. godine", kaže Kater.

Nakon što je Fed obznanio svoju odluku sada se nagađa o tome koliko brzo će kamate u narednoj godini biti podizane. Commerzbank očekuje da će kamate do kraja 2016. godine biti podizane tri puta da bi na koncu dostigle 1,25 posto.

Poređenja radi: Osnovna kamatna stopa u zemljama eurozone iznosi 0,05 posto. Europska centralna banka ih na sjednici početkom decembra doduše nije spustila skroz na nulu, ali je olabavila uzde kada je riječ o monetarnoj politici.

Divergirajuća monetarna politika

Time je po prvi put u istoriji došlo do situacije da Fed i Europska centralna banka vode monetarnu politiku koja se razilazi. "U mjeri u kojoj se divergencija zaoštrava, euro naravno sve više dolazi pod pritisak", kaže Folker Hellmeyer, analitičar Bremer Landesbank. Jer kapital odlazi iz zone koja ima manje kamate i čini tamošnju valutu, u ovom slučaju euro, neatraktivnom.

Euro, koji je sa skoro 1,40 dolara na početku 2014. godine u međuvremenu pao na 1,08 dolara, će se tokom 2016. godine izjednačiti sa dolarom, opće je mišljenje. Neki čak polaze od toga da će euro biti još slabiji u odnosu na dolar.

"S obzirom na slab izvoz posebice SAD nemaju interes da euro bude znatno slabiji ili jači od dolara", kaže Hellmeyer za DW. Drugim riječima: Mogućnosti Europske centralne banke da dodatno liberalizira monetarnu politiku su ograničene.

Martin Wansleben, šef Njemačke komore za industriju i trgovinu, se nada da će doći do promjene razmišljanja u Europskoj centralnoj banci: "Odluka Amerikanaca bi mogla pomoći Europskoj centralnoj banci da razmisli o svom pretjeranom akcionizmu koji provodi posljednjih mjeseci. Jer novac na nultoj kamati sam po sebi neće omogućiti da preduzeća ovdje investiraju, oni za to trebaju mnogo bolje ekonomskopolitičke okvirne uvjete."

Primarni cilj jeftinog novca promašen

I Folker Hellmeyer iz Bremer Landesbank je mišljenja da primarni cilj proširenja kreditnog volumena kvantitativnim mjerama nije postignut. Samo je postignut neproklamirani cilj - slabljenje eura - što je ugrozilo konjunkturu u eurozoni, kaže Hellmeyer.

No slabi euro nema samo prednosti za ekonomiju. "Shodno tome sirovine koje se uvoze postaju skuplje ako euro smanjuje vrijednost", kaže Michael Huether, direktor Instituta za njemačku privredu iz Koelna.

Osim toga eurozona više ne treba jeftini novac jer se "povećala konkurentnost zemalja". Ostaje još argument sa niskom inflacijom. U novembru je ona u eurozoni iznosila 0,2 posto - što je vrlo daleko od cilja o skoro dva procenta. Šef Europske centralne banke Mario Draghi je zabrinut da bi monetarna unija mogla zapasti u začarani krug deflacije i pokušava to spriječiti velikom količinom jeftinog novca.

Ipak i na frontu će uskoro biti ukinuta uzbuna. Prema proračunima Bremer Landesbank i Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu u 2016. godini će se inflacija povećati. Ipak Folker Hellmeyer ne očekuje da će naredne godine doći do povećanja kamata u eurozoni: "U 2016. godine ćemo imati politiku mirne ruke (orig. Politik der ruhigen Hand - izraz kojim je bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder označavao svoju ekonomsku politiku, a koji u prvom redu podrazumijeva da se na kratkoročna ekonomska kretanja ne reagira ishitreno - op. red.) Ali 2017. godine će tema povećanja kamata biti na dnevnom redu."

S obzirom na to da je Mario Draghi više ili manje obećao da neće dirati kamate sve dok traje program kupovine državnih obveznica, promjene u kamatnoj politici u eurozoni će dakle moći uslijediti tek početkom 2017. godine.