Evropa sa strepnjom čeka Trampovu odluku
30. april 2018
Hoće li ili neće? Američki predsjednik Donald Tramp ostavlja Evropljane da do posljednjeg trenutka drhte i da se nadaju. U sporu oko uvođenja viših američkih carina za uvoz čelika i aluminijuma, Tramp je Evropskoj uniji u martu odobrio grejs-period koji ističe 1. maja. Da li će sve ponovo prolongirati ili će on napraviti trajni izuzetak za evropske proizvode?
Za Evropsku uniju, a posebno za Njemačku, bio bi težak udarac ako bi 1. maja kaznene carine za čelik bile povećane na 25, a za aluminijum na 10 odsto. Evropska unija je drugi po veličini proizvođač čelika u svijetu i svake godine u njoj se proizvede 177 miliona tona tog metala. To je jedanaest odsto ukupne svjetske proizvodnje. Njemačka je glavni izvoznik u SAD, a poslije nje slijede Holandija, Italija, Španija, Velika Britanija i Švedska.
Deficit – „da ne povjerujete"
Prema podacima Evropske komisije, iz EU je u 2017. u SAD izvezeno čelika i aluminijuma u vrijednosti od 14 milijardi dolara. To je 14 odsto ukupnog uvoza tih proizvoda u SAD. Međutim, pod udarom novih kaznenih carina neće se naći kompletan evropski izvoz tih proizvoda. Da su te carine primjenjivane recimo tokom 2017, one bi bile naplaćene, za proizvode od čelika 5,3 milijarde evra i 1,1 milijardu evra za proizvode od aluminijuma.
Odluku o uvođenju carina Tramp, između ostalog, pravda evropskim, a posebno njemačkim suficitom u trgovini sa SAD. Za Njemačku su Sjedinjene Države najveće izvozno tržište, ali se, s druge strane, mnogo manje američke robe prodaje u Evropi. Tramp zato neumorno kritikuje: „Da ne povjerujete – naš trgovinski deficit sa Evropskom unijom iznosi 151 milijardu dolara." Od toga na automobile i auto-dijelove otpada 50 milijardi.
Komplikovanije nego što Tramp misli
Njemački automobili su u SAD tražena roba, godišnje se proda 480.000 vozila. Istovremeno, njemački proizvođači automobila imaju svoje fabrike u SAD i odatle se mnogo više vozila plasira na to tržište nego što se uvozi iz Njemačke. Godišnje, takođe, njemački proizvođači iz SAD izvezu 493.000 automobila, prije svega u Kinu. Njemački poslodavci na taj način obezbjeđuju priličan broj radnih mjesta u SAD. To bi moglo da bude ugroženo zaštitnim carinama, upozorava šef Centra za spoljnu trgovinu njemačkog instituta Ifo Gabrijel Felbermajer.
„Amerikancima koji proizvode automobile, na primjer BMW-ovoj fabrici u Spartanburgu (u Južnoj Karolini), potrebna je velika količina djelova koji stižu iz Evrope. A, ako Tramp na te dijelove bude uveo kaznene carine, to će ugroziti, a možda i uništiti, konkurentnost američkih proizvođača automobila", ocjenjuje njemački ekonomista. Na kraju bi svi uključeni u taj proces bili siromašniji. „Sve to je toliko komplikovano, a obim trgovine robom preko Atlantika toliko je veliki, da bi bilo kakvo stavljanje klipova u točkove uticalo na poslovanje svih u tom lancu", upozorava Felbermajer.
Apel Berlina, Pariza i Londona
Svako četvrto radno mjesto u Njemačkoj zavisi od izvoza, a u industriji čak svako drugo. Pritom je više od polovine njemačkog izvoza povezano s proizvodnjom čelika. Nije zato ni čudo što je kancelarka Angela Merkelprošlog petka (27.4), tokom posjete Vašingtonu, još jednom pokušala da ubijedi Trampa da odustane od svoje odluke. On, međutim, ni nakon tih razgovora svoju odluku nije saopštio.
U subotu (28.4.) kancelarka je telefonom razgovarala s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskom premijerkom Terezom Mej. Njih troje još jednom su zajednički zahtjevali od američkog predsjednika Trampa da se uzdrži od uvođenja trgovinskih mjera protiv Evropske unije. U suprotnom, EU je spremna da „brani svoje interese u okviru multilateralnog trgovinskog poretka", rekao je portparol njemačke vlade Štefen Zajbert.
Skuplji viski, motori i farmerke
I u Briselu se intenzivno pripremaju za slučaj da Vašington uradi ono što je najavljeno: biće podnijeta žalba Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), uvedene zaštitne mjere za evropsku privredu i kaznene carine za američku robu. Prema pravilima STO, Evropska unija ima rok od 90 dana da uvede kontra-mjere u okviru tzv. „rebalansiranja". Uvoz iz SAD mogao bi da postane onoliko skup, koliko je potrebno da se nadoknadi finansijska šteta.
U Evropskoj komisiji trude se da svoje kontra-carine predstave, ne kao ekonomsku kaznu, već kao mjere sa političkom pozadinom. Ideja je da se povećaju takse za viski, motore Harli-Dejvidson i džins zato što se ta roba proizvodi u onim američkim državama u kojima su na vlasti Trampovi Republikanci. Guverneri tih saveznih država trebalo bi da utiču na predsjednika i da ga vrate na pravi put".
Slobodna trgovina i dalje ima šansu?
Ipak, čak i da ovaj trgovinski spor eskalira, to sigurno neće biti kraj slobodne trgovine. Može se očekivati da će razgovori biti nastavljeni iza kulisa. „Ako se to zaista dogodi, mora se nastaviti dalje", poručuju iz kabineta kancelarke Merkel. Njemačka strana, između ostalog, pokušava da ponovo pokrene razgovore o sporazum TTIP o slobodnoj trgovini – u značajno ograničenoj verziji. U širem okviru, moglo bi da se razgovara o smanjenju carina za industriju i trgovinskih barijera.
Ali ni udruženja privrednika, ni političari time nisu impresionirani. „Prihvatanje TTIP-a, zbog Trampa svedenog na nivo baštenskog patuljka, isto je što i đavola isterivati sotonom", kaže poslanik Ljevice u Bundestagu Fabio de Masi. „To bi bila svojevrsna nagrada Trampu za njegovo povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi." Čak i Savezno udruženje njemačke industrije (BDI) smatra da od carinskog sporazuma nema ništa. To je, kaže predsjednik BDI Diter Kempf, „za njemačku industriju nedovoljno".