Evropa strepi pred američkim kaznenim carinama

Hoće li on taj potez povući ili ipak neće? Američki predsjednik Donald Trump ostavlja EU do posljednjeg trenutka u nedoumici, razapete između straha i nade. U sporu oko uvođenja novih, viših američkih carina na čelik i aluminij uvezen iz zemalja članica EU u martu je Trump pristao na odgodu do 1. maja. Neko trajno rješenje spora u međuvremenu nije pronađeno, a neizvjesno je i hoće li američki predsjednik ovu odgodu još jednom produžiti.

Za Evropsku uniju, a posebno za Njemačku, bio bi težak udarac ukoliko bi od utorka kaznene carine za čelik bile povećane na 25, a za aluminija na 10 posto. EU je drugi po veličini proizvođač čelika u svijetu, svake godine u njoj se proizvede 177 milijuna tona tog metala. To je jedanaest posto ukupne svjetske proizvodnje. Pritom je Njemačka glavni izvoznik u SAD, a slijede Nizozemska, Italija, Španjolska, Velika Britanija i Švedska.

Deficit – „da ne povjerujete"

Prema podacima Evropske komisije, iz EU je u 2017. u SAD izvezeno čelika i aluminija u vrijednosti od 14 milijardi dolara, što čini 14 posto ukupnog uvoza tih proizvoda u SAD. Međutim, pod udarom novih kaznenih carina neće se naći kompletan europski izvoz tih proizvoda. Da su te carine primjenjivane recimo tokom 2017, one bi bile naplaćene za 5,3 milijarde eura čelika i 1,1 milijardu eura aluminijskih proizvoda.

Odluku o uvođenju carina Trump, između ostalog, opravdava europskim, a posebno njemačkim suficitom u trgovini sa SAD. Za Njemačku su SAD najveće izvozno tržište, ali se, s druge strane, puno manje američke robe prodaje u Europi. Trump zato neumorno kritizira: „Da ne povjerujete – naš trgovinski deficit sa Evropskom unijom iznosi 151 milijardu dolara." Od toga 50 milijardi otpada na automobile i auto-dijelove.

Njemački automobili su u SAD vrlo tražena roba, godišnje se proda oko 480.000 vozila. Istovremeno, njemački proizvođači automobila imaju svoje tvornice u SAD i odatle se puno više vozila plasira na to tržište nego što ih se uvozi direktno iz Njemačke. Godišnje njemački proizvođači iz SAD izvezu 493.000 automobila, prije svega u Kinu. Njemački poslodavci na taj način osiguravaju prilično velik broj radnih mjesta u SAD. Ukoliko se sada uvedu zaštitne carine, to bi moglo biti docedeno u pitanje, upozorava šef Centra za vanjsku trgovinu njemačkog instituta Ifo Gabriel Felbermayr.

„Amerikancima koji proizvode automobile, na primjer u tvornici BMW-a u Spartanburgu (u Južnoj Karolini), potrebna je velika količina dijelova koja stiže iz Evrope. A ako Trump na te dijelove uvede kaznene carine, to će ugroziti, a možda i uništiti, konkurentnost američkih proizvođača automobila", ocjenjuje njemački ekonomista.

Na kraju bi svi uključeni u taj proces bili siromašniji. „Sve to je toliko komplicirano, a obim trgovine robom preko Atlantika toliko je velik, da bi bilo kakvo stavljanje klipova u kotače uticalo na poslovanje svih u tom lancu", upozorava Felbermayr.

Apeli iz Berlina, Pariza i Londona

U Njemačkoj svako četvrto radno mjesto ovisi o izvozu, a u industriji čak svako drugo. Pri tome je više od polovine njemačkog izvoza povezano s proizvodnjom čelika. Nije zato ni čudo što je kancelarka Angela Merkel prošlog petka (27.4), tokom posjete Washingtonu, još jednom pokušala da uvjeriti Trumpa kako bi za sve bilo bolje da odustane od uvođenja dodatnih carina. On, međutim, ni nakon tih razgovora svoju odluku nije objavio.

Tokom vikenda je kancelarka telefonski razgovarala s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te s britanskom premijerkom Terezom May. Njih troje još jednom su ponovili svoj zahtjev američkom predsjedniku Trumpu da se suzdrži od uvođenja trgovinskih mjera protiv Europske unije. U suprotnom, EU je spremna „braniti svoje interese u okviru multilateralnog trgovinskog poretka", rekao je portparol njemačke vlade Steffen Seibert.

Skuplji viski, motori i jeans

I u Bruxellesu se intenzivno pripremaju za slučaj da Washington sprovede svoje nakane: Najavljeno je podnošenje žalbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), uvođenje zaštitnih mjera za europsku privredu te kaznenih carina za američku robu. Prema pravilima STO, Evropska unija ima rok od 90 dana uvede kontra-mjere u okviru tzv. „rebalansiranja". To znači da bi iz SAD-a mogao postati onoliko skup, koliko je potrebno da se nadoknadi financijska šteta nastala zbog američkih carina.

U Europskoj komisiji se trude da svoje kontra-carine predstave ne kao ekonomsku kaznu, već kao mjere s političkom pozadinom. Ideja je da se povećaju takse za viski, motore Harley Davidson i jeans zato što se ta roba pretežno proizvodi u onim američkim državama u kojima su na vlasti Trumpovi Republikanci. Guverneri tih saveznih država trebali bi uticati na predsjednika kako bi se on vratio na pravi put".

Ipak, čak i da ovaj trgovinski spor eskalira, to sigurno ne bi bio kraj slobodne trgovine. Za očekivati je da će razgovori u svakom slučaju biti nastavljeni iza kulisa. „Ako se to zaista dogodi, mora se nastaviti dalje", poručuju iz kabineta kancelarke Merkel. Njemačka strana, između ostalog, pokušava ponovo pokrenuti i razgovore o sporazumu TTIP o slobodnoj trgovini – sada u značajno ograničenoj verziji. No to bi ipak omogućilo da se o smanjenju carina za industriju i trgovinskih barijera razgovara u širem okviru. No njemački industrijalci tim izgledima baš i nisu oduševljeni. Tako primjerice Savezno udruženje njemačke industrije (BDI) smatra da puki carinskog sporazuma nije dovoljan. To je, kaže predsjednik BDI Dieter Kempf, „za njemačku industriju nedovoljno.