Evropske banke na stres testu

Cilj provjere koju je provela Evropska bankarska agencija (EBA) bio je da se utvrdi mogu li banke uspješno prevazići finansijsku krizu:

List Sueddeutsche Zeitung piše: „Ovaj put je sve trebalo postati bolje ali je buka bila veća nego u prethodnim godinama. Za mnoge, a posebno za banke, sada je jasno šta je donio drugi objavljeni stres test. Naime ništa. Čini se da postoje samo argumenti protiv testa. Zašto se on uopšte i radi? Da li bi bilo bolje da se ukine? Došlo je vrijeme da se na ovo pitanje konačno odgovori. Odgovor glasi: nije bolje. Možda postoji samo jedan argument koji ide u prilog stres testu ali on je značajniji od svih ostalih. Najbolje na stres testu je naime činjenica da on uopšte postoji i da banke prisiljava na transparentnost“, piše Sueddeutsche Zeitung.

Za list Rheinische Post iz Dizelodrfa rezultati stres testa su najprije razlog da se odahne.

„Sve njemačke banke su položile test. Imaju dovoljno rezervnog kapitala, tako da su u stanju da prevaziđu naglo usporavanje privrednog rasta. No da li je bankarski sistem zaista tako čvrst kao što to tvrdi centralna banka? Nije. Hesenska banka Helaba test ne bi položila i bila bi na meti kritika da nije prethodno sama odbila da ga radi. Odustajanje od testa nakon što se doznaju njegovi rezultati je neprimjereno.“

List Stuttgarter Nachrichten piše: „Novi stres test je trenutak istine - banke moraju da dokažu da su uprkos problemima koje su do sada imale, u stanju da prebrode novi pad privrednog rasta. Neke su pokazale da se nalaze na putu ozdravljenja. To je slučaj sa bankom LBBW. Čak bi i jakoj Deutsche Bank ili Commerz banki u slučaju krize ostalo manje kapitala nego njoj - što znači, da se tokom vremena oporavila. Iz krize je izvukla pouke i svela konsekvence.“

Pročitajte na sljedećoj stranici: SAD pred bankrotom

SAD pred bankrotom

Sjedinjene Američke Države će 2. augusta ostati bez novca ukoliko Kongres ne podigne limit federalnog duga sa sadašnjih hiljadu i 430 milijardi dolara. Oko toga se vode intenzivni pregovori između dvije ključne partije u američkom Kongresu. Iako se svi slažu da su rigorozne mjere štednje s ciljem smanjenja državnog deficita neophodne, lideri republikanaca koji imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa se protive nastojanjima demokrata i predsjednika Obame na povećanju poreza.

List Ostsee Zeitung piše:

„Dok je najveća svjetska privreda pred bankrotom, poslanici nesmanjenom žestinom vode ideološku rovovsku bitku. Život na kredit bi se mogao završiti u ćorsokaku. U SAD bi se to moglo desiti brže nego što to misli neki kongresmen koji upravo sada vidi šansu da u dužničkoj krizi oslabi predsjednika.“

Autor teksta u listu Boersen Zeitung piše:

“Akteri na tržištu kapitala do sada skoro da nisu ni reagovali. To pokazuje da investitori u svijetu na cijelu stvar gledaju opušteno. Svi se nadaju da će se kompromis postići u posljednjem trenutku. Činjenica je međutim da na strani republikanaca sjede fundamentalisti čija spremnost na postizanje kompromisa, kako smatraju postmatrači, nije veća nego kod talibana. Za ovu vodeću struju republikanaca se borba oko povećanja poreza razvila u neku vrstu vjerske borbe. Činjenica je međutim da se polako pokreće i umjereno krilo stranke tako da će fundamentalisti bar unutar stranke, biti prisiljeni na povlačenje,“ piše Boersen Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Mehmed Smajić