„Evropski islam“ po uzoru na BiH
1. mart 2010„Autentična islamska teologija, koja se primjenjuje u BiH, je najbolji primjer onog što trebamo u Njemačkoj“, kaže prof. dr. Bülent Ucar, šef katedre za islamsku religijsku pedagogiju na Univerzitetu Osnabrück. „Saradnja sa Fakultetom islamskih nauka u Sarajevu nam je od velike vaznosti. Mislim da su u BiH autentični muslimani i islamska teologija koji poštuju tradiciju i demokratiju. Na taj način se mora razvijati i islamska teologija u Njemačkoj. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu je primjer koji trebamo slijediti i koji nam može biti uzor”.
Novo lice islama
Doškolovavanjem imama bi islam u Njemačkoj trebao dobiti novo lice jer postoje razlike između muslimana koji žive u ovoj i drugim zemljama. U Njemačkoj se život odvija u multireligijskom društvu u kojem dominiraju hrišćani što, kako neki smatraju, ima negativne posljedice na religijsku praksu muslimana. Na takvu situaciju efektivno mogu reagovati samo teolozi, koji su u tom kontekstu socijalizirani.
“BiH ima 130 godina staro iskustvo u školovanju imama za evropsku državu”, kaže prof.dr. Ismet Bušatlić, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu: „Školovali smo vojne imame za austrougarsku monarhiju, džamije, kaznione, bolnice i različite ustanove. Naše iskustvo može biti od koristi evropskim univerzitetima koji se budu opredijelili za ovu vrstu studija. Mi smo spremni svoje iskustvo podijeliti s njima“.
Da će to iskustvo zaista i biti podijeljeno, tvrdi mr. Esnaf Begić, asistent na katedri za islamsku religijsku pedagogiju na Univerzitetu u Osnabrücku. „Smatramo da Fakultet islamskih nauka sa svojim sadržajima, tradicijom i profilom može biti jedan od fakulteta koji za procese uvođenja doškolovavanja imama u Njemačkoj i studija islamske teologije može ponuditi izuzetno puno“.
„Muslimani iz BiH dobro integrisani“
Imami za vrijeme doškolovavanja neće samo sjediti u školskim klupama. Njihove diplome će, na osnovu bolonjskog procesa biti priznate, a tokom školovanja su planirane eksukurzije, posjeta njemačkom parlamentu, međureligijska razmjena kao i posjete drugim vjerskim zajednicama. To znači da će imami imati priliku da bolje upoznaju njemačko društvo. Samim time će kasnije u znatnoj mjeri ubrzati i poboljašti integraciju članova islamskih zajednica (džemata) u kojima budu radili. Kada je riječ o muslimanima iz BiH, ministar unutrašnjih poslova njemačke savezne zemlje Niedersachsen Uve Schünemann, u čijem resoru je i integracija, je jasan. „Trenutno nemam više informacija o toj, tako da kažem, grupi naših sugrađana. Međutim, poznato nam je, na osnovu dosadašnjih izvještaja, da su državljani BiH koji trenutno žive u Njemačkoj dobro integrisani, tako da na sebe ne skreću pažnju“.
Imami zainteresovani za doškolovavanje
Jedan od 60 imama iz BiH u Njemačkoj je i pofesor Mustafa Hadžić, imam u džematu koji djeluje u Islamskom kulturnom centru „Gazi-Husrevbeg“ u Kölnu. Hadžić je na jordanskom Univerzitetu studirao islamske i političke nauke. Bez obzira na dosadašnje teološko znanje, kaže da se ne stidi ponovo sjesti u đačku klupu. „Ta inicijativa je trebalo davno poteći radi boljeg shvatanja same vjere i prezentacije naše vjere ovom društvu. Tu u prvi plan satvljam društveni sektor, dakle oblasti kao što su politika, ekonomija i socijologija ovog društva“.
Interes za doškolovavanjem na Univerzitetu u Osnabrücku trenutno je pokazalo 45 imama, a podršku su već najavile političke partije, sindikati, katolička crkva kao i same islamske zajednice. “To je pravi znak integracije oko četiri miliona muslimana u Njemačkoj”, smatra opunomoćenica njemačke vlade za integraciju Maria Böhmer.
Autor: Mehmed Smajić
Odgovorna urednica: Marina Martinović