Fejsbukov eksperiment u srbijanskim medijima

Društvena mreža Fejsbuk odlučila je da u Srbiji, Kambodži, Slovačkoj, Šri Lanki, Boliviji i Gvatemali isprobava neke nove funkcije. Suština tih eksperimentalnih promjena jeste da su objave organizacija sada sklonjene sa stranica za priliv objava (News feed), i premještene u takozvani Explore feed. Ako pojedine organizacije žele da se te objave vrate u News feed – one će za to morati da plate. To je u tih šest zemalja već izazvalo dramatične promjene: slovački mediji navode da je vidljivost medijskih objava smanjena za čak dvije trećine, a u Kambodži procjenjuju da se pad kreće od 20 odsto, pa sve do toga da ima onih koji tvrde da sada imaju svega 2.000 pregleda umjesto nekadašnjih 12.000.

Srbija nema neke precizne podatke, ali ti noviteti na Fejsbuku u svakom slučaju nikoga nisu oduševili. Naročito su zabrinute medijske kuće. Posebna panika nastala je u zemljama koje imaju nizak nivo medijskih sloboda i u kojima su društvene mreže značajni informativni kanali.

Mediji pretrpali Fejsbuk

„Mislim da se Fejsbuk odlučio na taj korak kako bi na nekoliko tržišta – ona koja nisu toliko kritična za njihov profit – provjerio koliko korisnici žele da vide samo objave svojih prijatelja, ili žele i brendirani sadržaj", ocjenjuje za DW Vladimir Ćuk, predavač na Social Media Akademiji. „Jer, brendirani sadržaj je u jednom trenutku toliko preplavio Fejsbuk-fid, da su objave prijatelja postale gotovo nevidljive. Suština ovog testiranja jeste da natjeraju stranice na promjenu strategije pristupa Fejsbuku, ali i na promjenu strategije pristupa korisnicima."

Ovim potezom Fejsbuka najviše su pogođeni oni koji su imali i najviše objava, a to su uglavnom stranice koje se bave novinarskim zanatom, ističe Vladimir Ćuk. „Pojedini mediji imaju po 40 do 60 postova dnevno i na taj način prilično zatrpavaju fid. Tu više nije riječ o kvalitetu sadržaja, već o potrebi da budu što prisutniji na Fejsbuku. Uvođenje opcije Explore feed sada smanjuje vidljivost objava (reach) na dva načina: samim uvođenjem Explore feed, a takođe i unutar njega, pojavljuju se stranice koje nikada niste lajkovali, a idu kao prijedlog Fejsbuka. Tako da će najviše biti pogođeni oni koji su svoju strategiju zasnivali na objavljivanju što više sadržaja na dnevnom nivou", objašnjava Ćuk.

Invazija botova

Loše stanje tradicionalnih medija u Srbiji uslovilo je veliku popularnost društvenih mreža, koje su na neki način postale alternativni mediji. Vidljivi i manje vidljivi pritisci na medije doveli su do rasta značaja društvenih mreža. Na taj način su Fejsbuk i Tviter postali mjesta na kojima se dobar dio populacije informiše o prije svega političkim dešavanjima.

„To je logična posljedica zauzimanja tradicionalnih medija od strane vlasti", kaže za DW urednik „Kikindskih" i potpredsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić. „Društvene mreže su, uz pojedine portale, tako postale odušak slobodne javnosti i jedini izvor alternativnih informacija". Međutim, Bodrožić upozorava „da su društvene mreže sjajan dodatak, ali da one ne mogu biti zamjena za tradicionalne medije. A onda imamo i poseban problem za tu nekakvu slobodu na društvenim mrežama, a to je ofanziva vlasti, odnosno Srpske napredne stranke (SNS): ne može baš da zabrani ili limitira korištenje interneta, ali može da ofanzivom svojih botova obesmisli i neke slobodne izvore informisanja na društvenim mrežama."

Nužna promjena strategije

Pojedini analitičari već su primijetili da je ovo klasičan pay to play momenat – ili u slobodnom prevodu: platite ako želite promociju svojih sadržaja. Potez Fejsbuka bi stoga mogao da se posmatra i kao način da se korisnici natjeraju ili da više novca ulažu u promociju svojih sadržaja, ili da se ponašaju pametnije, smatra Vladimir Ćuk. „To znači da se, recimo, mediji manje fokusiraju na kvantitet objava već na one priloge koji pokazuju da su čitani i da imaju interakciju sa ljudima".

A pored toga, sam Fejsbuk je objavio da je ovo limitiran test i da se neće globalno primjenjivati, dodaje Ćuk. Ali, svejedno, nastavlja on, ovo je ipak neka vrsta upozorenja i mnogi bi trebalo da razmisle o svojoj dugoročnijoj strategiji pristupa onlajn-kanalima: „Jer, ovo što se dešava na Fejsbuku vjerovatno će početi da se dešava, uz neka dodatna ograničenja, i na drugim onlajn-kanalima. To će mnoge natjerati da ljudima daju ono što oni zaista žele da gledaju."

Surogat za tradicionalne medije

Ako se ponovo vratimo na činjenicu da je baš Srbija među šest zemalja u kojima se isprobavaju nove Fejsbuk-funkcije, moglo bi se reći da je toj zemlji, u uslovima primjetnog medijskog mraka, još samo to falilo. Željko Bodrožić i sam primjećuje bizarnost takvog slijeda događaja i kaže da je „Srbija ionako poprilično lišena javnosti i javnog mnjenja i da je zanimljivo da sada baš mi budemo prvi na spisku gdje će se Fejsbuk oprobati i vršiti neke eksperimente. A s druge strane, imamo vlast koju samo zanima kako da opstane što duže na vlasti, i onda sjede i razmišljaju kako da dohakaju svakom opozicionom glasu u Srbiji".

Sve to, prema riječima Bodrožića, ostavlja loše posljedice po društvo i politički život, „jer sada umjesto normalne komunikacije mi imamo mnogo toliko bespotrebnih i iskrivljenih informacija. A onda se tješimo da bar na društvenim mrežama imamo neku raspravu. Koliko god društvene mreže bile korisne, to je jedna pričaonica gdje najčešće pobjeđuje onaj ko je najglasniji, najbezobrazniji i najvulgarniji."