Femicid rodnog identiteta u Republici Srpskoj

Prema prošlogodišnjem istraživanju Udruženja BH novinari, nevjerovatnih 74 odsto ispitanika u Republici Srpskoj smatra opravdanim ponekad napasti ili udariti novinara. Iako se medijima najviše vjeruje, čak svaki četvrti stanovnik Bosne i Hercegovineodobrava napad na novinare. U takvim uslovima, reinkarnaciju u Krivičnom zakonu doživjela je kleveta, zakon o stranim agentima čeka „kozmetičke izmjene“, a u međuvremenu je spremna još jedna izmjena koja kako kažu aktivisti i borci za ljudska prava, cementira postojeće stanje.

Urušavanje institucija

Naime, vlada iz Krivičnog zakona Republike Srpske (KZRS) briše termin „rodni identitet", iako je u zakon uvršten prije gotovo deset godina. U članovima 5, 123, 139 i 359 termin „rodni identitet" se ili potpuno briše ili se zamjenjuje riječima „drugog ličnog svojstva“. Stručnjaci upozoravaju da je brisanje ovog termina dokaz potpunog diletantizma poslanika i kreatora zakona.

 „Ovo pokazuje da niko nije sedam godina čitao KZRS, pa su sada kao tek probuđeni, inspirisani naglim nacionalističkim i konzervativnim nabojima, uvidjeli mogućnost za skretanje interesa javnosti sa gorućih problema i tema“, kaže pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić, upozoravajući da se na ovaj način urušava svako poštovanje institucija i povjerenje u pravo i vladavinu prava.

„Pored toga, nastavlja se sa praksom koja je suprotna principu da se jednom garantovana prava građanima ne umanjuju ili ne ukidaju. Rodni identitet će svakako biti podveden pod "drugo lično svojstvo", ali ovakve izmjene pokazuju odnos i stav naših političkih elita prema različitostima i slobodi“, kategoričan je Jokić.

No, kategoričan je i predlagač. Inicijativa za izmjene došla je od poslanika SNSD-a i koalicionih partnera a nakon, kako kaže poslanik ove stranke u Narodnoj skupštini Srđan Mazalica, razgovora sa udruženjima koja se bore za zaštitu porodice. Tvrdi da ničija prava ovim izmjenama nisu ugrožena.

 Isović: „Otvoren prostor za diskriminaciju i nasilje"

„Na stranu šta mislimo i mi i nauka koliko postoji polova, treba prije svega spriječiti zloupotrebe odredaba ovog zakona, a milioni su prilično bizarnih primjera iz cijelog svijeta o čemu se ovdje zapravo radi, a ne radi se o ugrožavanju bilo čijih prava“, kaže Mazalica za DW, podsjećajući na obaveze iz 14 prioriteta kada su u pitanju unapređenja prava LGBT osoba, ali i kako ističe činjenice da Istanbulska deklaracija nije obavezujuća.

Da li su prava ugrožena ili ne, javnost je mogla vidjeti prošle godine u martu kada su u Banjaluci napadnuti učesnici sastanka koordinacionog odbora organizacije „Bh povorka ponosa“. Među njima je bila i Melani Isović, koja je nakon toga napustila rodnu Banjaluku. Više od godinu dana kasnije, podsjeća na brojne pritiske od strane vlasti koji direktno targetiraju osnovna ljudska prava, a sa posljednjim izmjenama Krivičnog zakona situacija će, kaže, biti još gora.

„Važno je razumjeti da takav potez neće negativno uticti samo na LGBTIQ+ zajednicu, već i na prava žena i drugih marginalizovanih grupa. Istorija nas uči da kada desničarske grupe dobiju na snazi, dolazi do ograničavanja prava onih koji su već ranjivi“, kaže Isović za DW, upozoravajući da se ukidanjem rodnog identiteta otvara prostor za povećanu diskriminaciju i nasilje.

„Plašim se šta nam slijedi. Bojim se da su došli dani kada odlazimo u dugi mrak“, zaključuje Isović.

„Ogroman korak unazad"

Iz Kuće ljudskih prava u Banjaluci koja okuplja udruženja civilnog društva, upozoravaju da je uklanjanje rodnog identiteta sa eksplicitnog popisa izričito zaštićenih karakteristika u Krivičnom zakonu Republike Srpske „ogroman korak unazad".

„Do sada je to bilo eksplicitno navedeno. Sud nije mogao da kaže da nešto nije zaštićena karakteristika već je morao da prizna rod i rodni identitet kao posebnu zaštićenu karakteristiku. Ukoliko zakon prođe, sud neće morati to da prizna kao zaštićenu karakteristiku. Dakle, radi se o degradaciji i sužavanju obima prava“, kaže za DW Tea Pokrajčić, koordinatorka Kuće ljudskih prava Banjaluka.

Ombusman BiH: Nadamo se da neće doći do usvajanja

Mišljenje o najnovijim izmjenama Krivičnog zakona RS potražili smo i u vrhovnoj instituciji za zaštitu ljudskih prava građana. U kancelariji Ombudsmana Bosne i Hercegovine rečeno je za DW, da je do sada stiglo nekoliko pritužbi. Ombudsmanka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur, podsjeća da BiH ima obavezu usklađivanja zakona sa Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti polova, koji stvaraju prostor za uvođenje posebnog zakona o rodnom identitetu.

„Izmjene i dopune KZ kojim se briše rodni identitet su u suprotnosti sa ovim zakonima a samim tim su u suprotnosti sa međunarodnim standardima koje je BiH prihvatila. Takođe, u suprotnosti je sa standardima Savjeta Evrope", kaže Džumhur za DW, podsjećajući da je prošle sedmice objavljen izvještaj o BiH o implementaciji odredbi eliminacije rasne diskriminacije. U njemu je BiH upravo skrenuta pažnja na problem diskriminacije po osnovnu rodnog identiteta i preporučeno donošenje zakonodavnih mjera.

„Mi možemo ukazati o potrebi usklađivanja sa međunarodnim standardima i to je naša obaveza, ali pošto je u posljednje vrijeme bilo nekoliko zakona koji su bili u suprotnosti sa međunarodnim standardima a koji nisu usvojeni nakon ukazivanja na njihove slabosti, iskreno se nadam da će zakonodavac uočiti te slabosti i da neće doći do usvajanja najavljenih izmjena i dopuna Krivičnog zakona“, optimistična je Džumhur. 

Desničari i Dodik protiv zakona

Femicid kao termin trebalo je da bude ugrađen u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS. Nova verzija ovog zakona u formi nacrta jednoglasno je usvojena u skupštini ovog bh. entiteta početkom novembra prošle godine.

No, nekoliko konzervativnih i desničarskih udruženja, kojima je u fokusu tradicionalna porodica, nakon toga se oglasilo otvorenim pismom protiv zakona. Tražili su da se Nacrt povuče iz procedure, a podršku su dobili i od entitetskog predsjednika Milorada Dodika (SNSD).

Nakon toga, zakon nije upućen u drugu fazu, a početkom maja je istekao zakonski rok od šest mjeseci.

Diskreciona ocjena u svakom sudskom postupku 

U tom smislu izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović, kaže da cijela slika pokazuje u kakvom se političkom okruženju nalazimo.

„Odmah je tada objavljeno kako se u RS neće prihvatiti ti evropski ili feministički standardi rodne ravnopravnosti i kako RS ne želi da prihvati te standarde zapadne demokratije, jer su za RS i pravoslavlje oni neprihvatljivi“, kaže Todorović, navodeći da su i posljednje izmjene Krivičnog zakona odlika „autokratskih društva“ koja se drži tobože tradicionalnih vrijednosti, u čemu Republika Srpska na Balkanu nije usamljen slučaj.

Iz Kuće ljudskih prava Banjaluka poslali su komentare na nacrt izmjena Krivičnog zakona, upozorivši da se ukidanjem rodnog identiteta umanjuje popis zaštićenih karakteristika, što nije u skladu sa evropskim duhom i svim potpisima koje je BiH stavila na dokumente koji se odnose na poštovanje ljudskih prava.

„Glavni problem je što nešto što prije nije bilo dato sudovima da odlučuju da li jeste ili nije zaštićena karakteristika, sada je izvučeno iz tog zakona, čime se daje diskreciona ocjena sudiji u svakom pojedinačnom postupku da cijeni da li je taj rod nešto što je zaštićena karakteristika ili ne", kaže Tea Pokrajčić, ističući da je i laiku jasno da se radi o nakaradnoj degradaciji u domaćem zakonodavstvu.  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu