Fikret Abdić "Babo" izašao iz zatvora

Na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. godine Krajišnik Fikret Abdić zvani „Babo“ dobio je najviše bošnjačkih glasova, ali je funkciju u tadašnjem Predsjedništvu Socijalističke Republike BiH prepustio lideru Stranke demokratske akcije (SDA) Aliji Izetbegoviću. Dobar izborni rezultat analitičari pripisuju Abdićevim zaslugama za ekspanziju velikokladuškog privrednog giganta Agrokomerca.

Zbog neslaganja s politikom SDA, Abdić je ratne 1993. godine osnovao tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna (APZB) i okrenuo se protiv legalnog rukovodstva BiH. Saveznike protiv Armije BiH Abdić je našao u Radovanu Karadžiću, Mati Bobanu i čelnicima tzv. Republike Srpske Krajine, a formiranje tzv. APZB podržali su i tadašnji predsjednici Hrvatske i Srbije, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević.

U unutarbošnjačkom sukobu (1993-1994) poginulo je oko 3.000 ljudi, a mnogi civili i pripadnici nekadašnje Armije BiH su u logorima tzv. APZB ubijeni ili podvrgnuti torturama, o čemu je svjedočio i tadašnji specijalni izvjestitelj za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki. Nakon ratnih sukoba Abdić je pobjegao u Hrvatsku, gdje je do smrti Franje Tuđmana uživao zaštitu režima.

„Protuustavno djelovanje“

Abdić, koji je u BiH optužen za ratne zločine, uhapšen je u Republici Hrvatskoj 2001. godine. Proces protiv krajiškog „Babe“ okončan je pred Županijskim sudom u Karlovcu 2003. godine. Sud je utvrdio da je „Fikret Abdić protivno Ustavu BiH proglasio tzv. APZB i kao vrhovni komandant tzv. Narodne odbrane Zapadne Bosne planirao i organizirao otvaranje logora u koje su zatvarani protivnici APZB“.

Nakon što je odslužio dvije trećine petnaestogodišnje zatvorske kazne, Abdić je u petak (9.3.) pušten na uslovnu slobodu. Po izlasku iz zatvora u Puli, „Babu“ je dočekalo oko tri hiljade ljudi. Oni su, piše agencija Fena, u Pulu iz Bosne i Hercegovine, drugih krajeva Hrvatske i iz Slovenije stigli u oko 40 autobusa te svojim automobilima. Događaj je pratilo stotinjak novinara iz regiona i inostranstva.

Abdić se po izlasku iz zatvora obratio svojim pristalicama. "Cilj nam je podići Agrokomerc iz pepela koji će biti bolji no što je bio. S Udrugom nezaposlenih dioničara pokrenut ćemo veliki posao, za što svakako imam snage, pameti i sposobnosti", poručio je Abdić izrazivši žaljenje što ne može već danas sa svojim pristalicama u Kladušu jer još nije preuzeo ličnu kartu.

No, pitanje koje opterećuje Krajišnike je da li će se sa izlaskom Fikreta Abdića iz zatvora aveti prošlosti ponovo pojaviti, ili će konačno prestati trovanje međubošnjačkih odnosa u ovom dijelu BiH. „Izlazak Fikreta Abdića iz zatvora ne treba doživljavati kao provokaciju, niti ja osjećam bilo kakve provokacije. Ovdje se sasvim normalno živi“, kaže načelnik Općine Velika Kladuša Admil Mulalić, član DNZ-a.

Nevidljive i bolne krajiške granice

Pristalice Fikreta Abdića puno očekuju od povratka „Babe“ i ne vjeruju da će njegov izlazak iz zatvora pogoršati međubošnjačke odnose. „Mislim da je Abdić izgradio Veliku Kladušu i da će je opet izgraditi. Ne očekujem neke sukobe jer mnogi ljudi sada drugačije gledaju na sve što se dešavalo u prošlosti“, kaže Abdićev simpatizer iz Velike Kladuše.

Preživjele žrtve Abdićevih zločina ne gledaju blagonaklono na izlazak „Babe“ iz zatvora. Predsjednik demobiliziranih boraca Armije BiH iz Velike Kladuše Sead Delić podsjeća na „granice kojih nema u kartama, a koje su ispisane po mezarjima i spomen obilježijima“. „S obzirom na težinu ratnih zločina koje je počinio, smatram da je trebao biti osuđen na doživotnu kaznu zatvora“, izjavio je Delić za BH radio 1.

I dok zvaničnici DNZ-a smatraju da Fikret Abdić može promijeniti političku i ekonomsku scenu u BiH, aktuelno rukovodstvo Unskosanskog kantona (USK) se nada da će Abdić izvući pouke iz presude koja mu je izrečena. „Abdić je imao veliku šansu kod krajiškog naroda sve dok se nije upetljao u politiku i dok nije odlučio da krene putem kojim je krenuo. Nadam se da neće stvarati nepotrebne turbulencije u Krajini“, kazao je premijer USK Hamdija Lipovača.

Po izlasku iz zatvora Abdić se uputio u svoju vilu kod Opatije, ali je najavio da će što prije bude mogao doći u Veliku Kladušu. Na sudu u Rijeci uskoro bi trebalo biti nastavljeno još jedno suđenje Fikretu Abdiću i njegovom sinu Ervinu zbog krivičnih djela privrednog kriminala, među kojima je i „protupravno stjecanje vile u Voloskom kod Opatije“. Suđenje je počelo prošle godine, a optuženi su se na početku procesa izjasnili da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić