Forenzička slagalica: „Srebrenica man“

Jedan od direktora Međunarodne komisije za nestale (ICMP), Nijemac Andreas Kleiser, zadužen za saradnju sa državama i međunarodnim organizacijama, ističe da je ICMP uspjela otkriti i identificirati više od 70 posto od ukupnog broja nestalih u BiH i više od 90 posto nestalih tokom genocida u Srebrenici (6.930 osoba) ali i proširiti svoj rad na druge regione u svijetu. „Do 2004. godine ICMP se bavila isključivo identifikacijom nestalih žrtava rata sa područja bivše Jugoslavije. A onda je došlo do cunamija na Tajlandu, u kojem je stradalo 250.000 ljudi, među kojima brojni Evropljani. Evropskoj uniji je postalo jasno da mora uspostaviti mehanizam za traženje i identifikaciju nestalih u ovakvim katastrofama, kako bi se njihovi posmrtni ostaci identificirali i prebacili u njihove zemlje. I to je bila prelomna tačka u kojoj je ICMP dobila novu oblast djelovanja“, ističe Kleiser.

15. decembra 2014. godine u Briselu je potpisan međudržavni sporazum koji su potpisale Luksemburg, Holandija, Velike Britanija, Švedska i Belgija. Očekuje se da ga potpišu i mnoge druge zemlje, a kasnije i ratificiraju.

Kada neka zemlja doživi elementarnu nepogodu, bilo da se radi o zemljotresu, cunamiju, uraganu stručno osoblje, forenzičari, antropolozi, arheolozi i laboratorija Međunarodne organizacije za nestale (IMPC), sa sjedištem u Sarajevu, pomaže u identifikaciji nestalih. ICMP, u kojoj je zaposleno 140 ljudi, od toga 85 posto lokalnog osoblja, tako je od cunamija u Tajlandu pa do danas dala svoju podršku u identifikaciji nestalih u Iraku, Libiji, Kipru, Norveškoj, Filipinima, SAD u slučaju uragana Katrina, Haitiju u identifikaciji žrtava zemljotresa i drugim zemljama.

„Forenzički fenomen iz Srebrenice“

„U svom dugogodišnjem radu, naši forenzičari i patolozi su se susreli sa fenomenom, koji ne postoji nigdje drugo na svijetu“, kaže Dženan Karić, zadužen za odnose sa javnošću u ICPM-u. „Naišli smo na fenomen koji smo nazvali forenzička slagalica ili forensic pazzle. Dijelovi jedne osobe, koja je bila zakopana u primarnoj grobnici su iskopani i odvezeni na druge lokacije. Tako su ostaci jednog tijela pronađeni u više od pet drugih, dakle sekundarnih grobnica, što je za eksperte i naučnike u timu Međunarodne organizacije za nestale predstavljalo svojevrstan fenomen. Analizirajući ga došlo se do zaključka da se radilo o sistematskoj namjeri da se zločin prikrije. S obzirom da su takvi slučajevi bili specifični za Srebrenicu, nazvali smo ih „Srebrenica man“ – čovjek iz Srebrenice. On se vezuje za inicijalno primarnu grobnicu na lokaciji skladište Kravica, gdje su počinjene masovne egzekucije. Tako je radom patologa i antropologa iz pet različitih grobnica sastavljen skelet jedne individue“, kaže Karić.

I u četvrtak (9.7.) su iz Visokog u Srebrenicu odvezeni samo parcijalni dijelovi posmrtnih ostataka, odnosno nekompletni skeleti, koji će biti ukopani. „Svake godine, nakon dženaza i komemoracija, stalno dolazi do ponovnih ekshumacija i pripajanja novootkrivenih koštanih elemenata onimim dijelovima tijelima koja su već pokopana“, ističe Karić.

Uskoro fond za novčanu naknadu porodicama nestalih

ICMP radi na davanju podrške vladi BiH i u kreiranju zakonskih okvira u vezi sa pitanjem nestalih osoba. Ona je zajedno sa vladom BiH donijela zakon o nestalim osobama u BiH, koji predviđa različite mjere u procesu traženja i identifikacije nestalih. Jedna od mjera je uspostava Fonda za porodice nestalih, koji podrazumijeva pravo na novčanu nadoknadu onim familijama koje su izgubile svoje članove porodica.“ Fond još nije zaživio ali kad zaživi porodice lošeg imovinskog stanja će retroaktivno dobiti materijalnu podršku“, kaže Dženan Karić. Zakonom je ustanovljen i Institut BiH za nestale, koji uveliko radi. Ranije su za nestalim tragale entitetske komisije, a sada postoji krovna organizacija, koja traga za nestalim sa području cijele BiH.

„Sada ICMP, na osnovu iskustava prikupljenih u BiH, pomaže vladama zemalja iz cijelog svijeta da uspostave pravne i zakonske okvire za traženje i identifikaciju nestalih“, ističe pravnik iz ICPM-a Andreas Kleiser i dodaje: „Komisija pruža podršku i nadležnim sudovima i prosljeđuje im kao dokazni materijal DNK- izvještaje i analize“.

Uskoro će, zbog globalnog karaktera ove organizacije, jezgro ICPM biti prebačeno u Hag, a laboratorije u Tuzli, Sarajevu i Banjaluci , u koje dolaze i koštani uzorci žrtava iz cijelog svijeta, do kraja 2016. godine ostaju u BiH. Šta će dalje biti još se ne zna.