Francuska spoticanja u anti-terorističkoj borbi

Više puta je Francuska u borbi protiv islamističkih terorista djelovala sama, ali sada predsjednik Francois Hollande traži podršku partnera iz EU. Kao međunarodni fenomen terorizam se može pobijediti samo na međunarodnom nivou, ubijeđeno je francusko vodstvo. A za to su prema istom mišljenju potrebni bolji instrumenti za nadzor. Na posljednjem samitu EU Hollande se stoga kod europskih partnera založio posebice za dvije stvari: intenzivniju kontrolu vanjskih granica šengenskog prostora i za pohranjivanje podataka o avionskim putnicima što je blokirao Europski parlament. Francuska će sa nadzorom putnika u avionskom saobraćaju početi u septembru i nada se da će njen primjer slijediti što je moguće više zemalja EU.

Na meti džihadista

Francuska smatra da je posebno na meti islamističkih terorista ne samo od napada na "Charlie Hebdo" početkom januara. Još prošle godine su vlada i parlament po ubrzanom postupku pooštrili antiterorističke zakone i to kao reakciju na jačanje "Islamske države" i upozorenje francuskih sigurnosnih službi o povratku stotina radikaliziranih povratnika iz Sirije.

Glavna težišta paketa zakona, koji su upravo stupili na snagu, su osim povećane zatvorske kazne za tzv. huškače i zabrana putovanja za islamiste spremne na nasilje i blokiranje na internetu. Tako onaj ko se na interentu zalaže za provođenje terorističkih djela, ko takva djela glorificira ili poziva na njih, mora računati na kaznu zatvora i do sedam godina.

Blokada interneta kao sredstvo protiv terorističke propagande

Širenje terorističkih sadržaja bi trebalo biti otežano i provođenjem drugih mjera. Prema uputama vlasti provajderi u Francuskoj imaju maksimalno 24 sata da blokiraju stranice za islamističkom propagandom. Korisnici, koji takve stranice otvaraju iz Francuske, automatski završavaju na serveru francuskog Ministarstva unutarnjih poslova sa upozoravajućom naznakom.

Ovim novim mjerama vlada u Parizu je već po drugi put u samo nekoliko godina pojačala zakone kojima se regulira borba protiv terorizma. I nakon serije ubistava islamiste Muhameda Meraha u regionu Tuluza u martu 2012. godine političari su tražili pooštravanje zakona. Tako je još u istoj godini posjeta terorističkim kampovima u inozemstvu proglašena kažnjivim djelom - i bez toga da nakon toga uslijedio konkretan napad u Francuskoj. Najviša kazna zatvora od deset godina zbog posjete terorističkom kampu slijedila je logiku zastrašivanja.

Nova radna mjesta u sigurnosnim službama

Nakon serije islamističkih atentata u ovoj godini sada prvi put u prvom planu nije više pooštravanje zakona, već pojačani nadzor osumnjičenih. S tim ciljem država namjerava u naredne tri godine otvoriti dodatnih 2 680 radnih mjesta u sigurnosnim službama - od toga oko 1 100 u tajnim službama nadležnim za unutarnju sigurnost. U istom vremenskom periodu bi trebalo biti izdvojeno 425 miliona eura u cilju modernizacije policije i tajnih službi.

Koliko je mukotrpna borba protiv terorizma u praksi može se vidjeti na primjeru francuskih zatvora. S obzirom na to da vlada strahuje da su upravo zatvori mjesta gdje dolazi do islamističke radikalizacije ona želi i ovdje djelovati. Tako će biti angažirano 60 novih zatvorskih dušebrižnika (za 30 000 muslimanskih zatvorenika do sada je bilo zaduženo 178 dušebrižnika). Ovo je jedna od planiranih mjera, među koje spada i izolacija posebice radikalnih islamista. Oni bi, kada god je to moguće, trebali biti odvojeni od ostalih zatvorenika.

Ipak ono što u teoriji zvuči smisleno, u praksi stvara poteškoće. Jedan pilotprojekat u jednom zatvoru južno od Pariza predstavnik sindikata policije Yoan Karar ocjenjuje negativno. "Došlo je do povezivanja radikalnih islamista", kaže on i navodi da se sada mogu čuti pozivi na džihad i radikalne propovijedi koje se puštaju kroz prozor ćelija. "Naša iskustva su više negativna", kaže Karar.

Više sigurnosti na račun slobode?

Internet aktivisti okupljeni oko "La Quadrature du Net" strahuju da vlada ovim mjerama neće postići cilj. Oni smatraju da mogućnost blokiranja na interentu nije tako lako provesti, već da je to prije svega gubljenje slobode govora, koja je zagarantirana Ustavom.

Vlade brojnih država EU nasuprot tome smatraju da je francuski put ka više nadgledanja i pooštravanje zakona pozitivan i pripremaju se za povlačenje sličnih poteza. Razlog za to bi mogle biti razmjere opasnosti. Od 3000 trenutno nadgledanih islamista u Francuskoj, prema navodima vlade u Parizu, skoro 1300 ih je povezano sa terorističkim mrežama u Siriji i Iraku. Prema navodima premijera Manuela Vallsa to odgovara povećanju od 130 posto tokom jedne godine. A koliko vlada kritičnim procjenjuje stanje u zemlji, skoro šest sedmica nakon napada na "Charlie-Hebdo" pokazuje velika prisutnost policije i vojske na ulicama. U glavnom gradu i dijelovima južne Francuske i dalje je na snazi najviši stupanj upozorenja od terorizma