Fukushima und die politischen Folgen für Deutschland

Bila je to najveća nuklearna katastrofa nakon Černobila 1986. godine: 11. marta 2011 snažan zemljotres pogodio je sjever Japana, zatim je uslijedio razoran cunami i dogodila se prava katastrofa: na čak tri reaktora nuklearne elektrane Fukušima Daići počelo je da se topi reaktorsko jezgro. U mjesecima koji su uslijedili došlo je do naglog zaokreta u njemačkoj nuklearnoj politici.

"Prekretnica za svijet"

Demokršćansko-liberalna koalicija prethodno je u oktobru 2010. donijela odluku o produženju rada njemačkih nuklearki. Prema tom planu, posljednja nuklearka je trebalo da prestane sa radom najranije 2036. Kao diplomirana fizičarka, savezna kancelarka Angela Merkel (CDU) ranije je zastupala mišljenje da je rizik rada nuklearki moguće držati pod kontrolom. Međutim, na dan kada se katastrofa dogodila došlo je do velike promjene i tada je izjavila: „Događaji u Japanu su prekretnica za čitav svijet“.

Dva dana nakon katastrofe u Fukušimi, savezna vlada je zamrzla prethodno donijetu odluku iz oktobra 2010. i sedam najstarijih nuklearki je odmah prestalo sa radom. Vlada je angažovala specijalan tim stručnjaka, koji je dobio tri mjeseca vremena da ispita bezbjednost domaćih nuklearki. Rezultati su bili saopšteni u maju i bili su uznemirujući: u svim njemačkim nuklearkama pronađeni su sigirnosni nedostaci. Vlada je odlučno reagovala: kancelarka Merkel lobirala je u svojoj stranci za prekid korišćenja nuklearne energije do 2022.  30 juna 2011 o tome se glasalo u Bundestagu: velikom većinom glasova donijeta je odluka o kraju nuklearne ere.

Skok popularnosti Zelenih

Nuklearna katastrofa u Japanu prije svega je mobilisala Nijemce. U martu kada se nesreća dogodila, na ulice je izašlo 250.000 građana zahtjevajući brzo zatvaranje nuklearnih elektrana. Popularnost Stranke Zelenih – koja se još od osnivanja 1980. zalaže za tu ideju – zabilježila je nazapamćen rast popularnosti. Prema istraživanju agencije „Infratest dimap“ koje sprovedeno u junu, 24 odsto ljudi je izjavilo da bi glasalo za zelene kada bi se izbori održali te nedjelje. Prije Fukušime, stranku je podržavalo samo 15 procenata njemačkog stanovništva. Rast popularnosti zelenih najbolje se video u martu na pokrajinskim izborima u Baden-Virtembergu: po prvi put u istoriji, političar Zelenih je postao premijer – Vinfrid Krečman. Hrišćansko-demokratska unija (CDU) izgubila je vlast.

Planove o prestanku korišćenja nuklearne energije do 2022., počela je da podržava većina u Njemačkoj. To pokazuje kakav je bio trend u Njemačkoj u junu 2011: 44 odsto ispitanika smatralo je da je gašenje nuklearki prava odluka, a 33 odsto je čak bilo mišljenja da je to previše vremena.

Alternativa: vjetrenjače

Paralelno sa odlukom o prestanku korišćenja nuklearne energije, Bundestag je u junu 2011. usvojio čitav niz zakona kojima je označen zaokret u proizvodnji električne energije. I sada je cilj da se u narednih deset godina udvostruči proizvodnja električne energije putem obnovljivih izvora. Novo je da se savezna vlada posebno intreseuje za korišćenje snage vjetra već je za izgradnju vjetrenjača na otvorenom moru izdvojila pet milijardi evra. Predviđeno je i da se strare kopnene vjetrenjače tehnički poboljšaju. Druga važna tačka iz vladinog energetskog paketa je izgradnja moderne električne mreže, koja će uz minimalne gubitke moći da prenosi struju sa velikih udaljenosti.

Organizatorski izazovi

Kritičari smatraju da je vladina odluka o gašenju nuklearki do 2022. bila nepotrebna, a mnogi negoduju zbog načina na koji se ta odluka sprovodi. Gerd Rozenkranc, šef odsjeka „politika i štampa“ njemačkeg Udruženja za pomoć životnoj sredini kaže da mu nedostaje jasna organizatorska linija: „Nakon ovog usijanog energetsko-političkog leta, stiče se utisak da su neki počeli da se vraćaju na staro. Jer velika transformacija koja nam predstoji nema centar.“Rozenkranc se pita: "Ko zapravo koordiniše politički zaokret u proizvodnji električne energije?“ Po tom pitanju, savezna vlada ukazuje na proces monitoringa „Energija li budućnost“: Krajem oktobra 2011. formiran je jedan tim stručnjaka, koji bi trebalo da savjetuje vladu po tom pitanju i da joj predstavi izvještaje sa terena. Prvi takav izvještaj vlada bi trebalo da dobije krajem 2012.

Nakon više od 30 godina diskusija o prestanku korišćenja nuklearne energije u Njemačkoj, nuklearna katastrofa u Fukušimi je stavila tačku na cijelu priču. Deset godina političari imaju vremana da se pripreme za nov izazov: „Obazrivo napuštanje korišćenja nuklearne energije“, bez vrtoglavog rasta cijena struje za potrošače.

Autori: Heke Mohr/Boris Rabrenović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić