1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U fokusu
Bosna i HercegovinaNjemačkaRat na Bliskom istoku

110711 Griechenland Hilfspaket

11. juli 2011

Ministri finansija eurozone večeras (11.7.) raspravljaju o dodatnom paketu pomoći za Grčku. Ministri se nadaju da će dogovoriti pomoć u iznosu od novih 120 milijardi eura. Ipak, rejting-agencije su im pomrsile račune.

https://p.dw.com/p/11sSr
--- DW-Grafik: Per Sander 2011_07_06_hilfspaket_griechenland.psd
Symbolbild das zweite Hilfspaket für GriechenlandFoto: DW/Fotolia-Giordano Aita/Dan Race
Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble zalaže se za uključenje privatnih banaka u novi program
Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble zalaže se za uključenje privatnih banaka u novi programFoto: picture alliance/dpa

Grčka je proteklih nedjelja ponovo za dlaku izbjegla bankrot. U posljednji trenutak usvojen je program mjera štednje, EU i MMF su odobrili isplatu još jedne tranše kredita od 12 milijardi eura. Time je stvar riješena, ali samo do septembra kada će Grčka potrošiti taj novac. Tada dolazi naredno ispitivanje stanja u državnoj kasi u Atini i naredna kriza.

U septembru će, naime, stvari stajati isto kao i danas. Recesija će smanjiti priliv poreza u državne kase, smanjenje plata će prigušiti privatnu potrošnju i tako još više povećati recesiju. EU razmatra stoga novi paket pomoći od 120 milijardi eura, kako bi se Grčkoj dalo vremena da predahne i sprovede reforme. Za Andreasa Reesa, jednog menadžera banke Unicredit, ovaj paket je od velikog značaja.

"Program će vjerovatno ići sve do 2014. i time će Grčkoj biti dato najmanje dvije godine vremena da pokaže da je u stanju da sprovede reforme i da one imaju pozitivan efekat na privredni rast."

Privatne banke snose dio krivice

U Njemačkoj strahuju da bi kriza iz Grčke mogla da se "prelije" i u ostatak Evrope
U Njemačkoj strahuju da bi kriza iz Grčke mogla da se "prelije" i u ostatak EvropeFoto: dapd

Privredni rast je glavni preduslov za smanjenje dugova. Iako i sam Rees priznaje da je vlada u Atini bitno smanjila deficit u državnoj kasi, dugovi Grčke i dalje rastu. 2012. oni će iznositi 160 odsto brutodruštvenog proizvoda te zemlje. Stoga ekonomisti poput Maxa Otta smatraju da se mora izvršiti otpis dugova u koji moraju da se uključe i privatne banke.

"Mora se napraviti rez. Oni koji snose dio krivice, koji su davali kredite iako su bili dobro informisani o stanju u Grčkoj, moraju sada da budu spremni na gubitke. A to se sada dešava samo na simboličnom nivou."

Rejting agencije razljutile političare

Rejting agencije nemaju milosti prema Grčkoj
Rejting agencije nemaju milosti prema GrčkojFoto: picture-alliance/dpa

Pa čak i to je pod znakom pitanja. Teško postignut dogovor o dobrovoljnom uključenju banaka u reprogramiranje grčkih dugova miniran je najavom rejtng agencija. Moćne agencije koje daju ocjenu boniteta preduzeća i država tvrde da će reprogramiranje dugova ocijeniti kao insolventnost Grčke. To bi značilo da Centralna evropska banka ne bi više smjela da prihvati grčke državne obveznica kao garanciju za nove kredite, što bi dovelo do kolapsa grčkog bankovnog sistema i u najgorem slučaju izazvalo požar na finansijskim tržištima koji bi mogao da zahvati i ostatak Evrope.

Političari stoga ne vide drugog puta osim usvajanja novog paketa pomoći, sa ili bez učešća banaka. Pregovori će trajati do septembra, kada će se ponovo stajati pred izborom: priznati bankrot Grčke i ući u kontrolisan otpis dugova, ili na sve načne pokušati produžiti agoniju. Max Otto zbog odluke političara za drugu opciju ne vidi kraja grčkoj tragediji. "Drama će se nastaviti i u trećem i četvrtom činu. To upravo ono što je u interesu banaka. One i dalje zarađuju na svemu. Sve ostaje po starom i to je fatalno", tvrdi Otto.

Autori: Zhan Danhong/Azer Slanjankić

Odg. ur.:Belma Fazlagić-Šestić