Grčka: najprije propadaju banke, a onda država?

Do novih izbora 17. juna će Grčkom upravljati prijelazna vlada kojoj će na čelu biti Panagiotis Pikrammenos. On je danas (17.5.) položio zakletvu, a danas bi se također trebala održati konstituirajuća sjednica novog grčkog parlamenta izabranog na izborima 6. maja. Očekuje se da će već sutra parlament biti raspušten kako bi se mogli održati prijevremeni izbori.

Na novim izborima 17. juna Grci neće odlućivati samo o mogućem novom mandataru vlade, već i o tome da li će zemlja ostati u euro zoni ili neće. Ukoliko pobijede radikalne stranke koje odbijaju mjere štednje Europske unije moglo bi doći do obustave isplate međunarodne financijske pomoći Grčkoj. Posljedica bi bila državni stečaj već krajem juna.

Neće biti novih pregovora

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble odbija nove pregovore o zaduženju Grčke jednako kao i većina njegovih kolega u Europskoj uniji. I šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde je pozvala grčke političare da se pridržavaju dogovorenih mjera štednje. U Grčkoj u međuvremenu traje navala štediša na tamošnje banke - oni podižu svoje štedne uloge strahujući od mogućeg kolapsa i države i bankarskog sustava.

Podići novac što prije s računa - dok još ima eura. Tako trenutačno razmišlja veliki broj Grka. Oni svoje zarade u ušteđevine uzimaju s bankovnih računa, te ih nose na sigurno mjesto kući ili prebacuju na račune u inozemstvu. Ljudi strahuju naime da bi njihova ušteđevina odjednom mogla značajno izgubiti na vrijednosti. Ova Grkinja govori ono što je mnogima na umu. "Svi su veoma zabrinuti. Pa vidite što se događa s bankama. Ljudi strahuju da bismo se mogli vratiti drahmi i čuvaju svoj novac radije u privatnim trezorima. Čudno je, kao da se nalazimo u stanju neposredno pred rat", kaže jedna Grkinja prebrojavajući novčanice koje je uspjela podići.

Prijeti nelikvidnost banaka

Samo početkom ovoga tjedna, u ponedjeljak, su Grci navodno s banaka podigli 900 milijuna eura ušteđevine. To je povezano s neizvjesnom političkom situacijom, nakon što ni u nedjelju navečer izabrani političari kod predsjednika Papouliasa nisu mogli postići dogovor o formiranju vladajuće koalicije. Stoga se održavaju novi izbori u Grčkoj, dok ta zemlja i dalje grca u dugovima. No, time što se ljudi plaše i dižu svoj novac s računa, banke gube svoje pologe. Stručnjaci upozoravaju da bi moglo doći do sloma grčkog bankovnog sustava.

"Banke bez pologa nisu sposobne preživjeti. A ako banke nisu sposobne preživjeti, ne mogu davati kredite, a to znači da bi se kreditna stega u Grčkoj još više zaoštrila i kriza bi se pogoršala", kaže Kai Carstensen, šef münchenskog Ifo Instituta za ekonomska istraživanja. Carstensen se stoga zalaže za brzi izlazak Grčke iz eurozone, jer je to, kako naglašava ovaj ekonomist, "jedini izlaz" iz krize.

Dodatnu nervozu stvaraju vijesti o tome da Europska središnja banka pojedinim grčkim bankama više ne posuđuje novac. Pritom je ova europska institucija najvažniji, ako ne i jedini kreditor krizom oštećenim grčkim bankama. Navodi se da banke, o kojima je riječ, nemaju više vlastitog kapitala zbog čega im i prijeti slom.

Autori: Benjamin Eyssel/Marina Martinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina