„Grčka će sljedeće godine stojati na svojim nogama“

U Solunu se ove godine održava 81. po redu međunarodni sajam trgovine. Ovaj događaj je za Grke intersantan ne što na njemu uglavnom izlažu domaći izlagači nego što grčki premijer kao i predsjednik opozicije iznose svoje političke programe za narednu godinu. Tako je grčki premijer Tsipras pred predstavnicima politike i privrede najavio: „u augustu 2018. godine će kriza u Grčkoj konačno biti završena“. Dakle, u onom trenutku kada se završava međunarodni kreditni program za Grčku.

Tsiprasova poruka večeri glasi: Uskoro ćemo stojati na vlastitim nogama. On ne želi govoriti o prošlosti nego o onoj budućnosti koju je Grčka zaslužila. Cilj je stvoriti uslove pod kojim bi se mogli razvijati Start-up, turizam, poljoprivreda i digitalni sektor. Grčki premijer je govorio o programima podrške u vrijednosti od nekoliko milijardi eura koji bi se „posebno koristili“, kao i o mikrokreditima za mala i srednja preduzeća. On je naglasio da su upravo ta preduzeća najviše osjetila krizu.

"Svi moraju profitirati od razvoja"

Aktuelni podaci bude nadu. Atina je prošle godine napravila primarni suficit od 3,5 posto i time nadmašila očekivanja donatora. Također je i dramatični broj nezaposlenih smanjen za šest posto i trenutno iznosi 21,7 posto. Tsiprasu se prije svega radilo o tome da u svom govoru širi optimizam. Kroz reformske napore je Grčka u posljednjih nekoliko godina postala interesantna za investitore, smatra premijer misleći na nedavnu posjetu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je najavio intenzivniju privrednu saradnju. Doduše, privreda u Grčkoj raste, ali polako. Tsipras međutim zna da će od toga korist imati samo mali broj ljudi. Zbog toga zahtijeva: „Potrebno nam je da u Grčkoj stvorimo uslove u kojim će svi imati jednake šanse. Od privrednog rasta moraju svi profitirati."

"Velika poreska opterećenja"

Asmenia Hatzipanagiotou na svom sajamskom štandu na premijerove izjave samo maše glavom. Njenom porodičnom preduzeću baš i ne cvjetaju ruže. Ona ne vjeruje da će se situacija u dogledno vrijeme poboljšati:„Za nas kriza još nije prošla. Još uvijek ne možemo živjeti od onog što zaradimo“. „Za to je prije svega krivo veliko poresko opterećenje", smatra Nikolas Taloumis. Ovaj 36 godišnji poduzetnik poslovne partnere prije svega ima u inostranstvu tako da slabo unutrašnje tržište u Grčkoj malo utiče na njegove prihode. Njegov glavni problem je što je 63 posto zarade u proteklih nekoliko godina otišlo u državnu kasu.

"Kao vlasnik preduzeća sam zaposlen u vlastitoj firmi. Država procentualno više zarađuje nego ja“, smatra Taloumis koji se žali i na nepredvidiv državni aparal. Tsipras je i za ovu problematiku pronašao odgovarajuće riječi:„U prošlosti je u reformu javnog sektora uloženo više milijardi eura. Međutim, nije se ništa dogodilo“. Bila je ovo istovremeno i njegova kritika na predhodnu vladu. Sada bi se to napokon trebalo promijeniti. Do 2010. godine bi u tom sektoru trebala biti izvršena digitalizacija što bi ga učinilo znatno transparentnijim.

Veliki izdaci za samostalne poduzetnike

Ipak, u grčkoj administraciji je stanje još uvijek haotično. Zbog toga najviše trpe samostalni poduzetnici koji čine skoro trećinu poreskih platiša u Grčkoj. Tradicionalno oni u Grčkoj nisu na dobrom glasu. Za samostalne poduzetnike se kaže da su utajivači poreza. Međutim, u vremenima u kojim mladi stručni kadar teško zasniva regularan radni odnos, jedini izlaz je samostalno poduzetništvo. Zbog toga im je grčki premijer pred izbor na tu dužnost u januaru 2015. godine obećao transparentan i pošten poreski sistem. Međutim, situacija se pogoršala.

Tenia Menegaki inicijatora osnivanja jednog Start-upa kaže da je „naš problem što se pored visokih izdataka stalno nešto mijenja. Stalno se usvajaju novi zakoni i čovjek im se mora prilagođavati. Jednostavno nedostaje stabilnosti i pouzdanosti“.

Ovakva situacija prije svega šteti unutrašnjem tržištu. U Atini i Solunu je i dalje veliki broj praznih poslovnih prostora. Znatan dio prodavnica je zatvoren jer nije bilo dovoljno kupaca. Tako mnogima ostaje samo mogućnost da utaje porez ili da sreću potraže u inostranstvu. „Mala i srednja preduzeća se oporezuju kao i veliki koncerni", kaže Menegaki i dodaje: „Potreban nam je poreski model koji će se orjentisati na realne prihode“.

Tsipras u svom govoru o tome nije govorio. Prije svega jer mu uslovi za kredite u iznosu od više milijardi koji su spriječili bankrot njegove zemlje ne daju puno prostora za djelovanje. Upravo visoki porez je razlog što je malo investitora zainteresovano za investiranje u Grčkoj. Jedan od razloga je i što je stručna radna snaga već napustila zemlju.