Haker iz Živinica digao na noge evropsku policiju

Oružje, droga, amfetamini, ključevi za satelitske kanale, internet virusi... Sve ovo može se kupiti u takozvanom “darknetu” - internet mreži u kojoj je praktično nemoguće otkriti identitet osobe koja se njome koristi. Koriste je kriminalci, ali i borci za ljudska prava koji svoj identitet kriju od diktatorskih režima.

Na čelu jednog od takvih ilegalnih portala koji su koristili hakeri, ali i kriminalci iz cijelog svijeta bio je, po svemu sudeći, Asmir. M. iz Živinica. Bio je očito toliko siguran da mu niko ne može ući u trag u darknetu, da je u naslovu portala kojeg je uspostavio bilo i njegovo ime, a u dijelu ICQ-koda koji je koristio za kontakte sa ostalim hakerima bio je broj “387” - “pozivni” za BiH. U forumima hakera je pisao kako se “ništa ne može desiti ako se pridržavaš određenih pravila”.

Ipak, krajem februara su na njegova vrata zakucali inspektori Federalne uprave policije, kojima su društvo pravile i kolege iz BKA, njemačke savezne kriminalističke policije. Kolege iz Njemačke su, kako nam potvrđuju u tužilaštvu u Frankfurtu koje je i pokrenulo cijeli slučaj, zanimali podaci sa Asmirovog računara. Još jedan njegov prijatelj iz Živinica je priveden, a potom pušten. U tužilaštvu u Frankfurtu potvrđuju da je u vezi s portalom koji je vodio Asmir M. izveden niz pretresa kako u Živinicama, tako i u Rusiji, Holandiji, Litvaniji, Švajcarskoj i Francuskoj – ukupno 69. Uhapšeno je devet osoba, zaplijenjene određene količine novca i opojnih droga.

Provizija za ilegalne aktivnosti

Svim uhapšenim je zajedničko da su za kriminalne poslove prodaje kokaina, heroina, amfetamina, lažnog novca, lažnih pasoša, uputstava za hakerske napade itd, koristili platformu na čijem čelu je bio haker iz Živinica. Pretpostavlja se da je njegove usluge koristilo oko 7000 korisnika. Otvaranje “konta” na njegovom portalu koštalo je 15 eura, a potom se plaćala i mjesečna članarina od 15 eura, te provizija kod „sklapanja poslova“ prenose neki njemački portali, specijalizovani za IT-branšu.

Asmir je, potvrđuju izvori u policiji Federacije BiH, imao razgranatu mrežu “pretplatnika” širom svijeta. Kako je tokom rata boravio u Njemačkoj, to je i “službeni jezik” njegove stranice bio njemački – otuda i interes tužilaštva u Frankfurtu. Kako navode u tužilaštvu u Frankfurtu, ali i u Federalnoj upravi policije, ova stranica je bila neka vrsta “pijace” na kojoj su se razmjenjivale ilegalne usluge i robe. Asmir je nudio i “provale” na račune PayPal korisnika i za novac koji bi se otuđivao s tih računa navodno uzimao procenat od 15 do 25 odsto. Plaćalo se obično u bitcoinima, internet valuti.

BiH na “evropskom nivou” po broju hakerskih napada

Slučaj Asmira M. nije jedini slučaj takozvanog cyber-kriminala koji je privukao pažnju javnosti u BiH, ali i u Evropi. Tako je krajem decembra 2015. uhapšena jedna osoba za koju se vjeruje da je odgovorna za niz DDos napada, napada preko interneta kojima se blokira neki portal i traži “otkupnina” za nastavak nesmetanog rada. Takođe je u blizini Doboja uhapšena osoba koju su neki mediji, zbog obima zaplijenjenih ilegalnih podataka na njegovom računaru, nazvali “kraljem dječije pornografije”.

“BiH nije ni manje ni više ugrožena internet-kriminalom od drugih dijelova svijeta, niti je ta pojava češća nego na zapadu Evrope”, kaže Marina Zović iz Federalne uprave policije i dodaje: “Ionako danas imate situaciju da se administrator neke stranice nalazi u Evropi, server je možda u Aziji, a korisnici su iz cijelog svijeta.”

Dobra saradnja bh. policije s kolegama iz Njemačke

Prema riječima njenih kolega iz odjela policije za borbu protiv internet-kriminala, policija u BiH je opremljena i obučena za borbu protiv ilegalnih aktivnosti u mreži. “Naši serveri su možda nešto slabiji nego oni na zapadu Evrope, ali obavljaju isti posao – samo nešto sporije”, navodi jedan od njih koji nije želio da mu ime spominjemo u javnosti.

U svakom slučaju, kriminalci ne mogu da računaju s tim da će ostati nekažnjeni. U tužilaštvu u Frankfurtu upozoravaju kako slučaj “hakera iz Živinica” potvrđuje ne samo da niko nije siguran da će u internetu ostati neotkriven, nego i da postoji intenzivna saradnja policija raznih zemalja na otkrivanju kriminalaca.