Misteriozni nestanak saudijskog kolumniste
15. oktobar 2018Svakodnevno se pojavljuju novi detalji o misterioznom nestanku saudijskog novinara i kritičara vlade u Rijadu Jamala Khashoggija. Svaka nova informacija u vezi ove afere učvšćuje sumnje koje su od trenutka Khashoggijevog nestanka bile prisutne u javnosti. Tako se sve češće mogu čuti optužbe da su po nalogu sa najviše instance agenti saudijske vlade brutalno ubili novinara i kritičara tamošnje vlade.
Najnovije informacije bi pak mogle rasvijetliti misteriju nestanka saudijskog kolumniste „Washington Posta". Izvjesno je pak da je on 2. oktobra ušao u Saudijski konzulat u Istanbulu i da mu se od tog trenutka gubi svaki trag. No, posljednja tvrdnja turskih sigurnosnih službi je da je Smartwatch (pametni sat) nestalog zabilježio zvučni i video zapis mučenja i ubistva. Ti fajlovi pohranjeni i I-Cloudu bi, kako navode mediji, sada trebali biti dostupni putem Khashoggijevog mobilnog telefona koji se nalazi kod njegove zaručnice Hatice Cengiz.
Većinu informacija o navodnim postojećim dokazima u javnost je plasirao jedan vladi bliski turski časopis, pri čemu se poziva na anonimne izvore. No, službeni komentari turske vlade su u više navrata sadržavali i teške sumnje, a spominjan je nedostatak spremnosti za saradnju saudijskih vlasti u istrazi.
Kako dalje?
Iz turskih sigurnosnih krugova se mogu čuti tvrdnje da je Khashoggi bio mučen, brutalno ubijen, te da je njegovo tijelo raskomadano, a potom u diplomatskim vozilima izvezeno izvan konzulata. Iz istih krugova se tvrdi i da su u posjedu videozapisa i audio materijala koji to dokazuju. Nasuprot tim tvrdnjama, Saudijska Arabija pak tvrdi da je Khashoggi bio u konzulatu, ali i da ga je nakon sat vremena ponovo napustio.
„O direktnoj krivici Rijada i princa Mohammeda bin Salmana do sada se nije govorilo, kao ni o nekim mjerama, poput opoziva turskog ambasadora iz Rijada. U tom pogledu postoji sličnost sa slučajem Skripal, kada se istraga britanske vlade odnosile na dvadesetak ruskih diplomata u zemlji", navodi se u švajcarskom „Neue Züricher Zeitungu" (NZZ).
I dok jedan broj zapadnih zemalja, u slučaju da se informacija o video i tonskim zapisima ispostavi kao tačna, zahtijevaju da se odrede konkretne mjere i sankcije protiv Saudijske Arabije, zanimljiv je odnos zvanične Ankare o ovoj aferi.
Pogoršanje odnosa sa Saudijcima prijetnja za tursku ekonomiju
Najzanimljiviji je odnos turskog predsjednika Erdogana, prepoznatljivog po njegovim verbalnim napadima na one koji su protiv Turske. A Saudijska Arabija je na listi turskih neprijatelja svakako u samom vrhu. Stoga čudi to što se turski predsjednik doima kao neko ko nastoji izbjeći otvorenu eskalaciju sa zemljom sa kojom tek gaji strateške, a nikako prijateljske odnose. Analitičari svjetskih medija smatraju da se iza svega toga krije strah da bi se zaoštravanje odnosa sa Saudijcima negativno odrazilo na postojeću ekonomsku krizu u toj zemlji.
„Otvoreni prekid odnosa između Rijada i Ankare imao bi dalekosežne posljedice, što trenutno za ekonomski značajno oslabljenu Tursku predstavlja veliki izazov. Tim prije što postoji relativno bliska ekonomska saradnja između dviju država. Ona se uglavnom zasniva na uvozu sirovina, jer Turska skoro svaki deveti barel sirove nafte uvozi iz Saudijske Arabije i u Kraljevinu izvozi robe čija vrijednost se mjeri u milijardama dolara. Iako Saudijska Arabija nije najvažniji trgovinski partner Turske, prekid te trgovinske saradnje bio bi bolan za Ankaru. To bi se posebno osjetilo u turizmu, jer bogati i prilično potrošački raspoloženi gosti iz Zaljeva postaju važni", piše u NZZ-u.
I Saudijci i Turci sebe posmatraju kao vodeće sile u islamskom svijetu. Vlada Recepa Tayyipa Erdogana podupire međunarodnu islamističku organizaciju Muslimansko bratstvo, protiv koje se saudijski prestolonasljednik Mohammed Bin Salman svim silama bori. Turci njeguju dobre odnose i s glavnim neprijateljem Saudijaca, Iranom. No, Erdogan očito izbjegava konflikt, jer se ekonomija njegove zemlje suočava sa kolapsom, čime želi izbjeći povlačenje saudijskih investitora.
Trump balansira
Donald Trump se u subotu u Ovalnom uredu, zajedno s propovjednikom Andrewom Brunsonom - nedavno puštenim iz turskog kućnog pritvora, obratio medijima, Trump tvrdi da nije bilo nikakvog dogovora s Turskom, a da, prije svega, to nema nikakve veze sa slučajem nestalog saudijskog novinara Jamala Khashoggija.
"‘Ovaj tajming je puka slučajnost‘, ustvrdio je Trump, dodajući gotovo zamjerajući: ‘Stvarno!‘ I upravo takvom intonacijom, američki predsjednik je pokazao kako je očigledan odnos između te dvije afere. Tako to vidi i Khashoggijeva turska zaručnica Hatice Cengiz. Jer kada je sudija u Izmiru u petak odredio oslobađanje američkog propovjednika i Trump putem Twittera istakao kako je mukotrpno radio na ovom rješenju, Cengiz je retweetala: ‘A šta je s Khashoggijem?!‘", piše berlinski „Tageszeitung".
Prema podacima „New York Timesa", diplomati iz Ankare pozvali su američku vladu da hitno posreduje između njihove zemlje i Saudijske Arabije. Oni traže da se izvrši pritisak na Rijad, kako bi se otkrila njegova uloga u nestanku Khashoggia i omogućio pronalazak rješenja.
Tako Trump pokušava balansirati. S jedne strane, on poboljšava odnose s Turskom, za što je preduslov bilo oslobađanje Brunsona. To nije morao nužno biti dio dogovora, jer je i prije izbijanja afere Khashoggi Turska imala dodatni interes za poboljšanje odnosa s SAD-om. S druge strane, Trump vrši pritisak na Saudijce - ali to nikako nije maksimalni pritisak. U emisiji "60 minuta" američke televizije CBS Trump je izjavio o slučaju Khashoggi: "Mi ćemo ići u srž problema, a kazna će biti stroga". Naravno, Trump je zaprijetio sankcijama u slučaju da je Saudijska Arabija naredila ubistvo Khashoggija. Saudijski indeks dionica je usljed Trumpovih prijetnji izgubio sedam posto bodova, što je najviši pad od decembra 2014., kada su cijene nafte porasle.
Usljed sumnji da je prestolonasljednik Mohammed Bin Salman možda naredio ubistvo Khashoggija, mnoge zapadne kompanije su se od njega distancirale. Neke su čak, kako se navodi u članku, otkazale i učešće na privrednom samitu krajem oktobra. Ni na tom polju Trump nije reagirao promišljeno, kao što neki Amerikanci misle. On je svom ministru financija Stevenu Mnuchinu rekao da nije otkazao svoje učešće na saudijskom ekonomskom samitu, jer trenutno nije vidio nikakav razlog da to učini.
pripremio: Faruk Šabanović