Tužba i kontratužba

"Međunarodna pravda je ponekad bolno spora", piše General ancajger iz Bona i nastavlja: "Još prije 15 godina je Hrvatska podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, čija je nasljednica danas Srbija, da je 'etničkim čišćenjem' prekršila konveciju o genocidu. O tome će se u utorak (3.2.) izjasniti najviše sudsko tijelo Ujedinjenih nacija u Hagu", piše list iz Bona.

"No, Hrvatska nije samo tužilac. Jer, Srbija odbacuje sve optužbe kao neosnovane i sama podnosi kontratužbu. Beograd optužuje Hrvatsku da je odgovorna za smrt 6.500 ljudi i protjerivanje više od 200.000 Srba iz te zemlje. Oni su protjerani kada je hrvatska vojska ponovo zauzela teritoriju tzv. Republike Srpske Krajine. I u Hrvatskoj a i u Srbiji se odluka suda očekuje s napetošću. U slučaju da jedna strana bude proglašena krivom, moraće da isplati ratnu odštetu. Obje ove siromašne zemlje bi onda bile još bliže ponoru nego danas. Ali, ovdje se radi i o pitanju krivice u okrutnom ratu. Niko ne želi da se u udžbenicima o njemu piše kao o strani koja je počinila genocid.

Da li će Međunarodni sud pravde u Hagu optužiti Srbiju za genocid je neizvjesno. Do sada se nikada nije dogodilo, otkako je donesena Konvencija UN o genocidu 1948, da jedan šef države bude proglašen krivim a kamoli država. Eksperti vjeruju da 15 sudija u Hagu ne žele da pišu istoriju. Sud je samo jedan čin proglasio genocidom i to masakr u Srebrenici 1995. kada su srpske snage ubile oko 8.000 muslimanskih mladića i muškaraca. A to je bio najgnusniji zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata", piše Generlan ancajger.

Doživotna robija za genocid u Srebrenici

Njemački listovi se, kada je riječ o genocidu u Srebrenici osvrću i na presudu izrečenu u petak (30.1.) protiv visokih oficira nekadašnje Vojske Republike Srpske (VRS), Ljubiše Beare i Vujadina Popovića. "Presuda je glasila: doživotna robija za genocid u Srebrenici", piše Berliner cajtung. "No, sa ovom presudom ovo poglavlje još nije završeno. Jer, još se čeka presuda za dvojicu glavnooptuženih: bivšeg generala VRS, Ratka Mladića i nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića. Ovaj posljednji, nekadašnji psihijatar se od 2009. brani sam i očigledno uživa u svojoj posljednjoj velikoj ulozi na datoj mu pozornici. Njegovu presudu ćemo čuti u oktobru. A proces protiv njegovog kolege Mladića, koji je uhapšen tek 2011, trebalo bi da bude okončan 2017."

Berliner cajtung napominje da osnova međunarodnog krivičnog pravosuđa leži u izreci da "bez pravde nema pomirenja", ali da su se u slučaju Srebrenice do sada "čule samo lijepe riječi". "Čak i ove posljednje presude ne doprinose mnogo. Jer, za Srbiju je masakr još uvijek otvorena ratna rana. Tek 15 godina kasnije se parlament u Beogradu izvinio. Pri tom je samo polovina poslanika uopšte podržala rezoluciju o Srebrenici, donesenu teška srca, u kojoj je izbjegnuta upotreba riječi genocid. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izvinio se za, kako je rekao, 'odvratni zločin', ali i rekao da bi optužbe za genocid 'morale prvo biti dokazane'. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je istina zaključio da Srbija, kao nasljednica bivše Jugoslavije, nije spriječila genocid u Srebrenici, ali isto tako i da Srbija 'nije počinila genocid'", zaključuje berlinski dnevnik.