Hrvatska pred ozbiljnim izazovima

Hrvatska privreda je od 2008. godine do danas zabilježila kumulativan pad privredne aktivnosti od 12 procenata. Iako se očekivalo da će u 2013. godini taj negativi trend biti zaustavljen, uz porast BDP od 0,7 procenata, u godini za nama hrvatska privreda bilježi ponovni pad od jedan odsto u odnosu na 2012. godinu. Prema predviđanjima Evropske komisije, u 2014. od zemalja članica EU samo će Kipar i Hrvatska ostati u recesiji. Naglašavajući da su ekonomske reforme „urodile plodom“ i da se privredni rast „vraća“ u EU, iz Evropske komisije poručuju da se napori u ovom pravcu moraju nastaviti širom Evrope, pri čemu se Hrvatska suočava sa važnim izazovima: „Početak privrednog rasta koji će obezbijeditii nova radna mjesta uz dalju fiskalnu konsolidaciju ključni je izazov u kratkoročnom periodu, dok je za srednjoročni period neophodno poboljšati kompetitivnost i povjerenje u finansijski sektor u zemlji.

Hrvatska će morati da načini dalje napore kako bi smanjila visok budžetski deficit , odgovori na pitanja koja se odnose na odgovornost državnih preduzeća, ali, istovremeno, i očuva investicije i izdatke namjenjene rastu privrede“, stoji u preporukama Evropske komsije.

Brisel poručuje Zagrebu da je neophodno povećati poresku efikasnost, a da se „hitno“ moraju rješavati pitanja nepovoljnog poslovnog okruženja i nefleksibilnosti tržišta rada u zemlji.

Ren: Hrvatski deficit će ispuniti zacrtne ciljeve

U Evropskoj komisiji se navodi i da su na pad BDP-a (Bruto društveni proizvod) u Hrvatskoj u najvećoj mjeri uticali smanjenje izvoza robe i usluga, ali i smanjenje potrošnje u domaćinstvima. Istovremeno, za pad potrošnje u domaćinstvima najodgovornije je izrazito loše stanje na hrvatskom tržištu rada. Iako je prosječna stopa nezaposlenosti u EU pala na 10,8 procenata, u Hrvatskoj ona je prošle godine iznosila 17, 2 posto, dok je stopa nezaposlenosti među mladima 35,2 odsto, što Hrvatsku stavlja na neslavno treće mjesto u EU, poslije Grčke ( 48,7 odsto) i Španije (43 odsto).

Iako se Hrvatska i dalje nalazi u proceduri prekomjernog deficita, koja je pokrenuta u januaru ove godine, iz Evropske komisije ipak stižu i prve pozitive ocjene:

“Prema našim proljećnim prognozama, mjere koje su sadržane u budžetskom nacrtu za 2014. godinu, kao i u dodatnom paketu mjera iz aprila, trebalo bi da osiguraju da hrvatski deficit i strukturni napori ispune zacrtane cilje za ovu godinu”, poručio je komesar za ekonomska pitanja EU, Oli Ren.

Očekuje se da od jula ove godine Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, bude među 11 zemalja članica koje se i dalje nalaze u proceduri prekomjernog deficita. Prilikom predstavljanja evropskih ekonomskih preporuka za zemlje članice u Evropskoj komisiji,navedno je i očekivanje da će Slovenija, izlazeći iz recesije, nastaviti sa privrednim rastom od 0,5 procenata u ovoj, odnosno 0,7 procenata u slijedećoj godini. Istovremeno, Komisija upozorava Ljubljanu na preostale rizike, počev od neophodnosti smanjenja prekomjernog deficita,osiguranja održivosti javnog duga zemlje, reformi u bankarskom sektoru i rukovođenju javnim preduzećima. U Briselu i ovoga puta naglašavaju da su prioritet evropske ekonomije u narednom periodu privredni rast i otvaranje novih radnih mjesta. Dodaje se da se da je za nastavak i jačanje privrednog oporavka neophodna saradnja evropskih institucija i zemalja članica.