Hrvatsko „Da“ za EU, poticajno i za BiH

Građani Bosne i Hercegovine (BiH) sa pravom glasa u susjednoj Republici Hrvatskoj (RH), većinom su Hrvati sa dvojnim državljanstvom. Koordinatorica za provedbu referenduma u BiH Marijana Mikulić kaže da su za izlazak na referendum o ulasku RH u Evropsku uniju (EU) motivirani uglavnom mladi ljudi u BiH koji su u potrazi za zaposlenjem. „Zato pozivam sve hrvatske državljane i birače u BiH, bez obzira na starosnu dob, da se odazovu referendumu“, kaže Marijana Mikulić. Glasanje je organizirano na četiri lokacije u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.

Analitičari ocjenjuju da bi uključenje RH u EU moglo biti poticajno i za BiH te da će dio bh. državljana danas sigurno iskoristiti svoje pravo. „Teško je povjerovati da bi glasanje na današnjem referendumu moglo imati većeg praktičnog učinka za bh. građane sa pravom glasa, osim nekog emotivnog odnosa, jer i poslije referenduma i eventualnog ulaska RH u EU, ljudi koji žive u RH i BiH i dalje će imati svoje egzistencijalne potrebe, ali i potrebe rješavanja političkih problema“, kaže politički analitičar Pejo Gašparević.  

Nova era odnosa BiH i Hrvatske

Izvjesno je da će sa ulaskom RH u EU nastupiti nova era odnosa između dvije zemlje. Šengenska granica se pomjera između RH i BiH i u tom smislu treba očekivati pojačani sigurnosni nadzor. „Novi odnosi imat će uticaja i na promet roba i usluga, a za očekivati je i smanjenje stope krijumčarenja ljudi i roba. To, naravno, ne znači da će biti ugrožena privredna saradnja ili trgovinski odnosi između dvije zemlje“, kaže Gašparević.

Bh. književnik i novinar Ahmed Burić kaže da bi i za BiH bio koristan ulazak u EU, ali da se većina onih koji imaju vlast deklarativno zalažu za evropske integracije, dok suštinski koče takve procese. „Ulazak Hrvatske u EU za BiH bi mogao značiti dvije stvari: prvo, signal za kakvu-takvu konsolidaciju snaga i resursa koji bi i BiH približili Evropi, a drugo nešto oštriju politiku duž hrvatsko-bosanske granice koja je često korištena za kršenje raznih vrsta propisa, uglavnom na štetu BiH“, kaže Burić.

Ulazak RH u EU unaprijedio bi odnose između dvije zemlje

Ulazak RH u EU za BiH i njene građane značajan je kako na simboličkoj ravni, tako i u realnoj sferi. „Magistralni društveni procesi u BiH u suštini prate procese u RH, ali sa nekoliko godina zakašnjenja i specifičnostima koje proističu iz etničke kompozitnosti. Zato je ono što se u RH dešava svojevrsna anticipacija kasnijih procesa u BiH“, kaže politički analitičar Ibrahim Prohić. On podsjeća da je RH na posljednjim izborima promijenila političku paradigmu, model vlasti i uspostavila temelje za drugačije odnose na relaciji vlast-građani, „bez čega ni BiH ne može iskoračiti iz postojeće krize“.

„Na simboličkom planu, EU dolazi na granice BiH. Ova geografska blizina, osim simbolike, imat će i niz praktičnih posljedica po ekonomiju, realni život građana, stanje svijesti te prihvatanje standarda EU. Neke od tih posljedica će značiti dodatnu teškoću, ali u cjelini nova realnost na granicama može djelovati poticajno za BiH i njene građane. Realno je očekivati i poboljšanje odnosa između BiH i RH, jer je dobra regionalna politika jedan od temeljnih principa EU“, ističe Prohić.

Analitičari zato očekuju da će sa hrvatskim „da“ za EU, i u BiH jačati pozitivno raspoloženje građana prema Evropi, što bi se pozitivno moglo odraziti i na reformske procese u ovoj zemlji. Za razliku od RH, gdje ulazak u EU podržava oko 60 posto građana, podrška evropskim integracijama u BiH je znatno veća. Prema istraživanjima iz 2011. godine, oko 90 posto građana BiH podržava ulazak u EU, a razlozi su više ekonomske nego političke prirode.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ured.: Senad Tanović