Inkubator IT-stručnjaka u Sarajevu

Priznajte, kada se spomenu države sjedišta informatičke industrije i programera, čovjek prvo pomisli na SAD, na neke baltičke države ili Indiju. Ipak, rezultati mreže HUB387, koja je prije svega sedam mjeseci osnovana u Sarajevu, pokazuju da i BiH itekako može da bude konkurentna na tom tržištu. U ovoj mreži se trenutno nalazi niz relativno malih firmi s velikim potencijalima. One se bave uglavnom razvojem programskih kodova za naručioce iz inostranstva.

"To nije ništa novo, pa i zlatari na Baš-čaršiji imaju svoju ulicu, postoji Kujundžiluk. Oni imaju zajedničku lokaciju na kojoj razmjenjuju iskustva. Iz toga se izrode mnogo jače ideje i projekti nego kada bi radili sami", navodi Kenan Salihbegović, šef marketinga u ovoj mreži.

Idejni tvorac svega je Edin Saračević, stručnjak koji već godinama radi u SAD i koji je želio da pomogne razvoj informatičke industrije, kaže Salihbegović: "Iza mreže HUB387 stoje naše kompanije, to je ono najbolje što u ovom trenutku imamo. Bavimo se pitanjima koja bi mogla nas i našu IT industriju dovesti do novog stepena, na osnovu čega bi dobili nove investicije i nove projekte."

A prvi projekti su već urađeni. "Naše firme već rade, uglavnom za američke kompanije i bave se razvojem softvera, od onog koji pruža podršku tehnici, tehnološkoj arhitekturi koja stoji iza svih stvari u internetu i informatičkim tehnologijama, pa sve do programa koji ulaze u direktnu interakciju sa korisnicima u internetu. Postoji jedna firma koja se bavi dizajnom, retuširanjem i ona je aktivna na britanskom tržištu, a kompanija Core radi projekte za BMW."

BMW uvrstio Core na svoju listu dobavljača

Core je firma koja je, poput mnogih drugih koje su ušle u ovu mrežu, nastala na osnovu iskustva i uspjeha pojedinaca u inostranstvu. Oni sada žele da svoje znanje prenesu drugima u BiH, ali i da razviju vlastiti posao u svojoj domovini. U Core-u su to Jens Ceribašić koji živi u Minhenu, te Nihad Velagić koji vodi firmu u Sarajevu. Velagić navodi da je prvi kontakt sa BMW-om ostvaren upravo preko Ceribašića, koji je i sam radio za tu i druge firme u automobilskoj industriji. Core prije toga nije imao reference za takav posao, kaže Velagić: "Sve je krenulo na osnovu njegove reputacije."

Core danas radi konstrukcije i nacrte unutrašnjih i vanjskih dijelova BMW-a. "BMW je izuzetno zadovoljan. Mi smo u protekle dvije godine radili sa njihovim kooperantima koji su nas plaćali za određene usluge. Od prvog avgusta postali smo direktni saradnik BMW-a, dakle oni su vidjeli da smo mi ozbiljni, da smo stručni i uvrstio nas je na svoju listu direktnih dobavljača."

U ovoj firmi je tako posao našlo petnaestak mašinskih inžinjera. "Volim pohvaliti mašinski fakultet u Sarajevu. Mi trenutno zapošljavamo mašinske inžinjere sa tog fakulteta koji do sada nisu imali nikakvo iskustvo, ali imaju solidno predznanje u korištenju softwera koji nama treba, koji je standard u avio i autoindustriji", kaže Velagić.

Sam svoj majstor

Ipak, u IT-branši ima mjesta ne samo za univerzitetski obrazovane, nego i za one koji su spremni da uče, navodi Kenan Salihbegović: "Ne želim da ovo zvuči kao preporuka da se ne ide na fakultet, ali oni koji ga nemaju moraju da znaju da 54 odsto ljudi u SAD koji se ubrajaju u stručnjake na polju informatike, nemaju završen fakultet. Znači, kada je u pitanju informatika i programiranje, zaista je važno da imate naviku da učite samostalno – svaki dan. Fakultet vam daje sjajnu podlogu, ali vi možete postati vrstan programer ukoliko se „zakopate“ u to, ako imate ljubav prema tome."

U mreži HUB387 su proteklih mjeseci organizovali i više seminara za ljude koji su spremni da se prekvalifikuju i okušaju u razvoju softwera ili u radu na raznim programima. U London je poslana i grupa mladih ljudi koji su potencijalnim investitorima predstavili svoje ideje za nove programe, aplikacije za mobilne uređaje ili internet platforme. Početkom septembra će biti održan takozvani "akcelerator" - konkurs za sve one koji imaju ideju za neki posao.

"Cilj je da pronađemo četiri projekta koja ćemo finansirati u narednih 18 mjeseci, što činimo novcem naših investitora i švedske agencije SIDA, te da nakon tog perioda imamo četiri firme koje su konkurentne na međunarodnom tržištu", navodi Salihbegović.

Indija ili BiH?

Proteklih godina je bio prisutan trend da je dobar dio međunarodno aktivnih kompanija svoje potrebe za softwerom zadovoljavalo angažovanjem stručnjaka iz država poput Indije, koje već imaju vrlo razvijenu informatičku branšu i gdje su, zašto to ne spomenuti, programeri "jeftina radna snaga". Da li BiH može konkurisati Indiji?

"BMW je probao sa Indijom, pa nije išlo. Bili su izuzetno jeftini, ali postoji velika vremenska razlika, razlika u mentalitetu, a vi danas u BiH možete bez problema naći ljude koji govore njemački jezik kao svoj maternji", kaže Velagić.

I Salihbegović ističe prednosti BiH: "Ovo govorim na osnovu kontakata sa ljudima koji su radili sa, recimo, programerima iz Indije. Kvalitet našeg programskog koda je mnogo viši nego u Indiji. Kao narod smo naučili da rješavamo probleme na inovativan način, u Indiji imate nešto drugačiju kulturu. Kod nas je dovoljno da opjasnite u kratkim crtama ono što vam treba, a naši programeri će vam naći najbolje rješenje."

"Stop the brain drain"

Jedan od glavnih ciljeva ove mreže glasi „stop the brain drain“ iz BiH, sprječavanje "odliva mozgova", odnosno odlazak mladih stručnjaka.

"Želimo odista da damo priliku ljudima da sve što žele ostvare u BiH. IT-industrija je takav motor da posao neće dobiti samo programeri. Kada krenemo da radimo naše proizvode tu će nam biti potreban i ekonomista i čovjek za marketing", kaže Kenan Salihbegović. To se već vidi u Bosmal centru gdje je HUB387 oživio prostor koji je godinama bio prazan, gdje je nakon HUB-a otvoren jedan kafe, pa potom fitnes-centar...

Ipak, Nihad Velagić smatra da ima prostora da se sve ovo digne na jedan novi nivo i to u cijeloj BiH: "Definitvno nedostaje neke organizovane strukture, prvenstveno tu vidim odgovornost državnih organa, vlade. Ona bi trebalo da razradi strategiju kako da mi razvijemo IT-sektor i da ga regionaliziramo i globaliziramo. Činenica je da u BiH od deset IT-projekata, sedam rade firme iz Srbije, Hrvatske ili Slovenije. Zašto ne bi bilo obrnuto?"

U svakom slučaju u HUB-u su, kako kažu, "posadili sadnice" i već za nekoliko mjeseci očekuju da uberu plodove svog rada.