I dalje bez imama u Bundeswehru
26. juli 2020
"Imala sam situacije u kojima sam mislila: Ovo je sada zaista odlučujuće. Ovo su sada stvarni pucnji i rakete koji tebe imaju za cilj". Nariman Hammouti-Reinke (41) vojnikinja je Bundeswehra. Kada govori o svojim misijama u Bundeswehru u njenom glasu se osjeća strah koji je bio itekako realan tokom sedmica i mjeseci koliko ih je provela u opasnim misijama u inozemstvu.
Poručnica Hammouti-Reinke je njemačka muslimanka. Rođena je kao kćer marokanskih roditelja u blizini Hanovera. Pripreme za misije u inozemstvu za nju su značile i doticanje dubokih, osobnih, religijskih pitanja. Neriman je autorica knjige "Služim Njemačkoj".
"Morala sam šefu napisati neku vrstu uputa u slučaju moje smrti. Morala sam se pobrinuti za to ko će obavijestiti moje roditelje o mojoj smrti", kaže ona za Deutsche Welle.
Vojna pastoralna briga samo za kršćane i židove
Poručnica Nariman Hammouti-Reinke je u Afganistanu rizikovala svoj život za Njemačku. No u religijskom smislu ona se osjeća prepuštenom samoj sebi iako broj muslimana u trupama raste.
Onaj ko kao vojnikinja ili vojnik islamske vjere odlazi u opasne misije u inozemstvu mora sve detaljno planirati, jer islamska pastoralna briga u njemačkoj vojsci ne postoji – za razliku od kršćanske i židovske.
"Za mene je to još uvijek jedna vrsta diskriminacije i nejednakosti", kaže Hammouti-Reinke.
A zapravo bi trebalo biti drugačije. Koncem januara se ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer sastala sa visokorangiranim vjerskim predstavnicima židova i muslimana, među njima i predsjednikom Centralnog vijeća muslimana Njemačke, Aimanom Mazyekom. Sa rabinima je razgovarala o budućem vojnom rabinu u Bundeswehru. Tokom sastanka se obratila Mazyeku i rekla: "Naredni korak treba uslijediti. Započet ćemo razgovore i onda vidjeti kako to možemo učiniti."
Puno savjetovanje, bez konkretnih koraka
Mazyek nije sam prepričao ovu scenu. Na sastanku su s njima sjedili novinarke i novinari. No sada, pola godine kasnije, na pitanje DW šta se od tada konkretno dogodilo, Mazyek kaže: "Ništa".
Mora se jednostavno započeti, "napraviti jedan korak kako bi se organizirala ta pastoralna briga za muslimane". Od kako su njemačka vlada i Centralno vijeće židova od prije godinu i pol najavili uspostavu židovske pastoralne vojne službe, što je za Njemačku istorijski korak, i započeli pregovore, političari su o tome često govorili. Kabinet je raspravljao i donio tu odluku, Bundestag također. U prisustvu njemačkog predsjednika Steinmeiera, Kramp-Karrenbauer i Josef Schuster, predsjednik Centralnog vijeća Jevreja, svečano su potpisali ugovor.
I ponekad se mogla čuti pomalo zbrkana rečenica kako bi trebala uslijediti i islamska vojna pastoralna skrb. Nekada. Ali sigurno.
Pravo na pastoralnu skrb
Skoro 185 000 vojnikinja i vojnika trenutno služi u Bundeswehru. Od toga je dobrih 53 400 evangeličkih, skoro 41 000 katoličkih. Procjene govore o 300 vojnikinja i vojnika jevrejske vjere, 3000 islamske. I kako je rekao bivši evangelički vojni biskup Sigurd Rink, oko 3000 do 4000 vojnika je konvertiralo na islam.
No oni nemaju islamskog partnera za razgovor. 3000 ili više je "relevantna brojka", kaže poručnica Hammouti-Reinke. "Svaki vojnik je relevantan. Sada se u slučaju židovske pastoralne skrbi konačno nadoknađuje ono što je dugo vremena nedostajalo. A u slučaju islamske to se jednostavno ne želi."
Glasnogovornik Ministarstva odbrane je za DW rekao da je u odbrambenim snagama sve više vojnikinja i vojnika koji pripadaju islamskoj vjeroispovijesti. I svi oni imaju pravo na pastoralnu skrb u skladu sa svojom vjerskom pripadnošću.
Konkretna provedba trenutno nije moguća
Ministarstvo odbrane kalkulira da jedan pastor dolazi na 1500 vojnika. O tome se govori već dugo. U konačnici, pravo na slobodu religije je zagarantirano ustavom. Vojni biskup Rink podsjeća na to da je za vrijeme kada je Ursula von der Leyen bila ministrica odbrane (2013 - 2019) bilo razgovora o tome, i da je ona, kratko nakon stupanja na ovu funkciju tu temu uzela sasvim ozbiljno, ali da su onda došli parlamentarni izbori 2017. godine.
Potraga za partnerom za razgovor još uvijek traje, a ministarstvo se suzdržava da pregovara sa Centralnim vijećem muslimana.
Glasnogovornik Ministarstva odbrane naglašava da Ministarstvo nastoji ponuditi pastoralnu ponudu za što je više moguće vjerskih pravaca i da trenutno vodi razgovore o tome.
"Zbog vrlo različite organizacijske forme islamskih vjerskih udruženj,a konkretna provedba u ovom trenutku ipak nije moguća", navodi glasnogovornik. U slučaju potrebe međutim od 2015. godine "Centralno vijeće za vojnikinje i vojnike drugih vjera" posreduje u "neophodnoj skrbi". Što se onda događa ako njemački musliman izgubi život u misiji u inozemstvu? Može se nadati da ovo vijeće u tom slučaju brzo pronađe imama.
Trenutno je hiljade islamskih vojnikinja i vojnika spremno rizikovati svoj život za njihovu zemlju, a da im država ne nudi pastoralnu skrb.
"To za mene nije pravedno", kaže Hammouti-Reinke. "To za mene znači da islam još uvijek nije stigao u Njemačku, iako mi već služimo našoj zemlji – naša zemlja je Njemačka – i dali bismo i svoj život za Njemačku", kaže ona.