I konje jedu, zar ne?

Zasada još nisu poznati razmjeri skandala s konjskim mesom. Ali Europska unija radi punom parom na prikupljanju informacija: britanski ministar za prehranu Owen Paterson je sazvao sastanak vodećih predstavnika prehrambene industrije kako bi raspravili situaciju i moguće daljnje korake. Britanski ministar zahtijeve provjeru svih proizvoda koji prema deklaraciji u sebi sadrže goveđe meso. A istom se temom bave i nadležni europski ministri u Bruxellesu.

Nepoznato podrijetlo

Skandal s konjskim mesom koje je bilo deklarirano kao goveđe je u stvari započeo još prije mjesec dana. Tada su tragovi konjskog mesa pronađeni u nekim hamburgerima koji su kao duboko smrznuti proizvodi prodavani u nekim lancima supermarketa u Velikoj Britaniji i Irskoj. A prošlog tjedna su testovi pokazali da je konjsko meso korišteno i pri proizvodnji duboko smrznutih lazanja, djelomice čak i 100 posto čisto konjsko meso, bez imalo govedine. Prvi tragovi koji su tijekom dosadašnje istrage utvrđeni vode do francuskih proizvođača koji djelomice koriste i meso uvezeno iz Rumunjske.

Nadležne službe niti u Francuskoj niti u drugim državama Euroske unije zasada ne znaju točno od kada traje prevara s konjskim mesom kao ni pravi obim prevare. Rumunjski premijer Victor Ponta je u međuvremenu izjavio, kako su testovi pokazali da niti jedna firma na području Rumunjske nije prekršila pravila Europske unije.

Prevara kupaca bez posljedica po zdravlje

Prošlog tjedna je njemački lanac supermarketa "Kaiser's Tengelmann" reagirao na vijesti o prevari i za svaki slučaj je preventivno iz svojih prodavaonica povukao lazanje iz dubokog smrzavanja kako bi ih kontrolirao. Zasada međutim, prema navodima njemačke ministrice za zaštitu potrošača Ilse Aigner, ništa sumnjivo nije pronađeno. Prema njenim riječima "nema naznaka da su lažno deklarirani proizvodi s konjskim mesom dospjeli i na njemačko tržište."

Ukoliko bi se međutim otkrilo da je to ipak slučaj, radilo bi se o obmani potrošača, objašnjava Ariane Girndt, referentica Ministarstva za zaštitu potrošača za odnose s javnošću u razgovoru za Deutsche Welle. "To bi predstavljalo prekršaj Zakona o prehrambenim proizvodima." To međutim još ne znači da je time ugroženo i zdravlje građana - zasada nema naznaka da su proizvodi koji su lažno deklarirarni na bilo koji način štetni po zdravlje.

Odakle što dolazi

Za glasnogovornika Greenpeacea Jürgena Knirscha, ovaj skandal pokazuje nedostatnost pravila o označavanju prehrambenih proizvoda u Njemačkoj. Podrijetlo i transportni putevi namirnica su vrlo nejasni, kaže on. "Mi trebamo jasan sustav označavanja koji omogućuje slijeđenje puta nastanka nekog proizvoda od početka do kraja." Ovaj stručnjak u razgovoru za DW naglašava: "Nije dovoljno samo znati što se u nekom proizvodu nalazi, već je nužno znati i odakle meso potiče."

Tehnika koja je za to potrebna već nam stoji na raspolaganju, kaže Knirsch, ali se ne koristi kako bi se spriječili dodatni troškovi. Tako primjerice sustav "F-Trace" omogućava potrošačima da put nekog proizvoda prate u cijelosti, od poljoprivrednog dobra do trgovine - u slučaju da se radi o proizvodu koji je napravljen u Njemačkoj. "Ali ako ja danas neke sastojke kupujem u Irskoj a sutra na Cipru, kako bi što je moguće više smanjio troškove proizvodnje, takvo označavanje je prilično teško", napominje Knirsch.

Konjsko meso je na istoku jeftinije

Mada počinioci prevare još nisu poznati, pretpostavlja se da je osnovni motiv - pohlepa za profitom. "Ako se goveđe meso miješa s konjskim, na taj je način moguće ostvariti značajnu uštedu", kaže Udo Palmer sa Europskog instituta za znanost o prehrani. "U nekim zemljama Istočne Europe još uvijek se u poljoprivredi koriste konjske zaprege. Tamo su koji radne životinje i konjsko je meso jeftino." Za ostvarenje profita je ponekad dovoljna već i mala primjesa konjskog ili nekog drugog mesa u proizvod koji se deklarira kao sačinjen od čiste govedine, kaže Pollmer. To pokazuju i primjeri iz prošlosti, kada su neki proizvođači bili i osuđivani zbog mješanja jeftinijeg svinjskog mesa sa skupljim goveđim mesom.

Za Pollmera međutim podrijetlo konjskog mesa iz Istočne Europe nije problematično. "Ja bih bio sretan, da to konjsko meso dolazi sa istoka, jer kod nas uzgajivači konjima daju brojne lijekove, koji su prilično skupi. U Istočnoj Europi ljudi za to naprosto nemaju novca." Zbog toga bi veći problem bio ukoliko meso dolazi iz Zapadne Europe. To bi naime moglo značiti da je tu prerađivano meso koje uopće nije namijenjeno za prehranu ljudi, i za tu svrhu nije podobno. To je mese dozvoljeno koristiti samo za životinjsku hranu. Kako bi se to ustanovilo irska Služba za kontrolu prehrane ispituje brojne mesne proizvode kako bi ustanovila ima li u njima fenilbutazona. Radi se o lijeku protiv bolova i temperature koji se daje konjima. Meso životinja koja je dobijala taj lijek ne smije se prerađivati za prehranu.

Konj kao kućna životinja

Činjenica da ovaj skandal s konjsim mesom privlači toliku pažnju javnosti nije u prvom redu međutim povezana niti s opasnošću te hrane za zdravlje ljudi, niti samo s povredom obaveze na točno deklariranje sastojaka nekog proizvoda. Prije svega to ima veze s psihologijom ljudi, objašnjava Udo Pollmer: "Za mnoge konj ima status kućne životinje." Osim toga u Njemačkoj postoji veliki broj vlasnika konja, a u nekim društvenim slojevima posjedovanje konja ili upućivanje djece na tečajeve jahanja spada gotovo u statusni simbol i društvenu obavezu. Za sve te ljubitelje konja je jedenje konjskog mesa tabu.

A što o svemu kaže mesna industrija? Za 14.000 mesnica koliko ih otprilike ima u Njemačkoj ovaj skandal neće imati negativnih posljedica, smatra Martin Fuchs, voditelj poslova Njemačkog udruženja prerađivača mesa. Upravo suprotno - skandali s prehrambenim proizvodima u pravilu uvijek dovode do toga da su sumnjičavi potrošači skeptični naspram velikih proizvođača i velikih trgovina. Oni se radije orijentiraju na male mesare s njihovim često obiteljskim pogonima i prodavaonicama.

Günther Birkenstock / Zoran Arbutina

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić