EU protiv razmjene teritorija između Srbije i Kosova
1. septembar 2018
Pored kriza u Jemenu, Libiji, Siriji, Iranu, pa i u transatlantskim odnosima, novi razlog za glavobolju ministara EU na neformalnom sastanku u Beču krajem nedjelje bio je nedavni prijedlog predsjednika Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Hašima Tačija o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova. Razmijenjen bi bio dio sjevernog Kosova, koji je pretežno naseljen Srbima, za Preševsku dolinu na jugu Srbije, gdje uglavnom žive Albanci. Eksplozivno u ovom je prijedlogu je to što se novo razgraničenje vrši po etničkim linijama.
Trojica bivših specijalnih predstavnika međunarodne zajednice Šveđanin Karl Bilt, Britanac Pedi Ešdaun i Nijemac Kristijan Švarc-Šiling su tim povodom napisali protestno pismo Federiki Mogerini u kojem kritikuju predloženi sporazum i kažu da se „ trajni mir može stvoriti samo u multietničkom društvu".
Njemačka vlada takođe je sumnjičava prema ovom prijedlogu: Angela Merkel naglašava da se teritorijalni integritet regiona mora očuvati. I ministar inostranih poslova Heiko Mas je u Beču dodao da ova razmjena teritoraja nije dobra, jer bi se u stanovištvu ponovo otvorile mnogobrojne stare rane.
Njegov kolega iz Luksemburga Žan Aselborn, poznat po tome što je jasan i direktan, takođe upozorava od „sjeckanja regiona na dijelove". To bi moglo imati negativne posljedice po druge, posebno Bosnu i Hercegovinu: Republika Srpska bi mogla da se osjeća ohrabrenom da se pridruži Srbiji a predsjednik Rusije Putin bi to mogao da shvati kao podsticaj da opravda aneksiju Krima.
Mogerini povlači svoj stav
Za glavnu diplomatkinju EU Federiku Mogerini se prvobitno sumnjalo da se zalaže za ideju srpsko-kosovske teritorijalne razmjene. Međutim, u Beču se ona vidljivo vratila na staru poziciju.
Prije svega, radi se o zaštiti i promovisanju dijaloga između Beograda i Prištine. Te teške razgovore ona neće da ometa iznošenjem mišljenja unaprijed, ali je potvrdila da sa Vučićem i Tačijem ima sastanak sljedećeg petka u Briselu.
Mogerini želi da podrži „svaki ishod", pod uslovom da je u skladu sa međunarodnim i evropskim pravom. A to znači - otpor svemu što bi se zasnivalo na etnički čistim državama - što je diplomatski izražena osuda plana „etničkog čišćenja".
Koji je cilj pregovora u Briselu? Riječ je o sporazumu, kaže Mogerini, koji će riješiti „sve otvorene probleme" i eksplicitno dodaje da to uključuje priznanje Kosova. A raspored je ambiciozan, jer se nada uspjehu u narednih nekoliko meseci. Ako ne onda u svakom slučaju - do kraja ove godine.
Signal za Beograd i Prištinu
Dakle, signal koji ministri inostranih poslova EU iz Beča šalju Vučiću i Tačiju je jasan - bolje bi bilo da dvije vlade svoju energiju ulažu za rješavanje otvorenih pitanja, pomirenje i ravnotežu. Ideja dva predsjednika o razmjeni teritorije nema nikakvu podršku.
Ima dovoljno neriješenih pitanja, poput poboljšanja u zaštiti nacionalnih manjina i rješavanje otvorenih imovinskih pitanja, rekli su ministri EU.
Povjerenik EU za proširenje, Johannes Hahn, sada takođe tvrdi da zemlje Zapadnog Balkana treba prvo da se bave drugim pitanjima. Srbija je već kandidat za EU, ali je napredak blokiran sve dok Beograd ne prizna nezavisnost svoje nekadašnje pokrajine Kosovo.
Ako zaista ima nade da se ovaj najteži „zamrznuti sukob" poslije vojnih sukoba u Jugoslaviji mirno riješi narednih meseci, to bi bio veliki diplomatski uspjeh za EU. Ali, kao što to pokazuje prijedlog predsjednika Vučića i Tačija - oni imaju ideje koje nisu u skladu sa željama Evropljana. „Svako rješenje na Balkanu, koje donosi veću stabilnost je dobrodošlo", rekao je komesar za proširenje, čiji je rad sa Srbijom i Kosovom i dalje blokiran. Da li će ovaj poltički čvor moći da se presječe, bez stvaranja novih sukoba, i dalje je nepoznanica.