Civili između frontova u zaboravljenom ratu u Siriji
19. juni 2019
Idlib, u kojem živi oko tri miliona ljudi, do sada je bio mjesto gdje su se u svoj zemlji od rata sklonili mnogi Sirijci. Sirijska vojska pak od kraja aprila vodi ofanzivu protiv pobunjenika i pokušava da ih protjera iz Idliba. Rusija, kao bliska saradnica sirijske vlade, je protekle sedmice najavila novo primirje u regionu. Ali, napadi ruskih aviona i pristalica sirijskog režima se nastavljaju. Prema informacijama Sirijske opservatorije za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji, sirijski avioni su izveli ukupno 42 napada na enklavu koju kontrolišu pobunjenici. U jednom od njih pogođen je osmatrački položaj turske vojske.
Sofi Bišof iz incijative "Adopt a Revolution" strahuje od eskalacije u provinciji Idlib. "I pored toga što nas u Evropi tamošnja situacija neposredno pogađa, vlada percepcija kako se u Siriji sve vraća u normalu. A konflikt nikog posebno ne interesuje", kaže Bišof. Ona smatra da to što je rat pomalo pao u zaborav, ima veze sa samom dinamikom rata koji traje već osam godina.
Zaboravljeni rat
"Adopt a Revolution" je osnovana 2011. kako bi se čuo glas sirijskih aktivista u svijetu i podržali civili na licu mjesta. Organizacija u ovom trenutku sarađuje sa oko 20 inicijativa u Siriji, od kojih se najveći broj njih nalazi u Idlibu. Mnogi pak partneri civilnog društva su zbog bombardovanja morali da napuste Idlib.
Stav da se radi o zaboravljenom ratu dijele i dvije njemačke humanitarne organizacije: Diakonie i Karitas. Ove organizacije žele da skrenu pažnju na situaciju u Siriji i u zajedničkom saopštenju navode da je situacija i dalje poražavajuća. One kritikuju da su još jedan rat na svojim leđima ponovo iznijeli civili. Predsjednik Karitasa, Peter Neer naglašava da, iako se pogledi mnogi ljudi upućuju ka drugim kriznim regionima, stradanje Sirije ne smije biti zaboravljeno. Ljudi imaju otežan ili nikakav pristup osnovnim potrepštinama, ili su prisiljeni na bijeg kao i sada u borbi za Idlib.
Samo u maju je, prema podacima UNHCR, 270.000 ljudi moralo da pobjegne pred borbama u Idlibu. Šest miliona ljudi i danas žive kao prognanici u sopstvenoj zemlji. Podaci Ujedinjenih nacija govore da je, još uvijek, skoro 12 miliona ljudi u Siriji upućeno na humanitarnu pomoć.
Gađaju se civilni ciljevi
U borbi za Idlib civili se nalaze nezaštićeni između frontova. S jedne strane su trupe sirijske vlade koje po svaku cijenu žele da ponovo osvoje Idlib, a s druge strane su džihadisti Hajata Tahrira al Šama, grupe ekstremista nastale iz Al Nusra Fronta i koja je dominantna snaga u Idlibu.
"Nakon što su se Rusija i Turska dogovorile da od Idliba naprave mirovnu zonu, Turska je bila zadužena da Idlib oslobodi od džihadista. To se nije dogodilo i sada će se koristiti kao argument za ofanzivu na Idlib", kaže Bišof. Rusija i Asadov režim gađaju uglavnom civilne ciljeve, poput bolnica i škola. Sofi Bišof je mišljenja da nisu u pitanju slučajnosti već da se radi o ciljanim napadima na civiline strukture.
Ako Idlib padne u ruke režima, ljudi će biti prisiljeni da ga napuste, jer se više neće osjećati sigurno. "Na turskoj granici se već nalaze hiljade prognanih. Šta će se desiti ako ovaj broj nastavi da raste. Uskoro više neće biti mjesta", smatra Bišof. Ako Idlib padne u ruke režima ljudi će biti politički gonjeni i zbog toga će pokušati da odu u Tursku, a iz Turske onda negdje dalje. Jer, tamo gdje je režim preuzeo kontrolu, tvrdi, došlo je do povećanja broja proizvoljnih hapšenja.
Bišof još dodaje da u Idlibu ne postoje skloništa od vazdušnih napada. "Mnogi bježe u polja i sklonište traže pod drvećem. Ako situacija dalje bude eskalirala, prijeti humanitarna katastrofa koja će mnoge ljude koštati života", upozorava Sofi Bišof iz "Adaption a Revolution".
Svi dosadašnji napori međunarodne zajednice da se osigura mir u Siriji su propali. "Neko mora nešto da učini. Mora se pojačati pritisak. Prije svega na Rusiju da više ne učestvuje u bombardovanju. To bi moralo biti u interesu svih nacija, da se održi ova posljednja opoziciona enklava, jer ti ljudi ne mogu da žive pod Asadovim režimom", kaže Bišof.
Pet sjednica za mjesec dana - bez rezultata
Posljednja sjednica u Savjetu bezbjedosti UN o Siriji bila je krajem maja. Zamjenica koordinatorke za Hitnu pomoć UN, Ursula Miler je zahtijevala da se zaštite civili u regionu. Samo u maju, kazala je, smrtno stradalo 160 civila i zabilježeno 25 napada na bolnice.
"Vi znate da je polovina sirijskog naroda izbjegla iz zemlje? Znate da su ubijene stotine hiljada Sirijaca, milioni ranjeni? I takođe znate da su tri miliona Sirijaca u Idlibu izloženi unakrsnoj vatri?" - pitala je retorički Miler u Savjetu bezbjednosti. Jer, htjela je da se uvjeri da su ove činjenice zaista poznate.
Koordinatorka hitne pomoći je imala mnogo pitanja. Ali, niko od ambasadora UN koji su bili za stolom nije imao nijedan jedini odgovor koji bi mogao da vodi ka rješenju. Rusija je govorila o borbi protiv terorista u Idlibu, Njemačka o poštovanju međunarodnog prava. Tako je okončana peta sjednica Savjeta bezbjednosti u toku jednog mjeseca na kojoj je Sirija bila tema; bez da se moglo doći bliže kraju rata u toj zemlji.