Imami i rabini u Evropi imaju iste probleme
14. septembar 2019
Mjesto zasjedanja religijskih poglavara islama i judaizma iz 15 različitih zemalja je malo, ali ima simboličku moć. Radi se o italijanskom gradiću Matera, jednom od gradova evropskih prijestolnica kulture za 2019. godinu. Glavni cilj konferencije je dogovor oko zajedničkog nastupanja u budućnosti.
„Mislim da je sasanak u baš ovakvoj konstelaciji prilično jedinstven u svijetu. A to je samo jedan mali cvijet o kojem se treba brinuti i njegovati ga", navodi Tarafa Baghajati u razgovoru za DW. Baghajati, inače građevinski inženjer u Beču, jedan je od istaknutijih imama u Austriji. Ovaj 58-godišnjak je sa nekolicinom drugih 1999. godine osnovao „Inicijativu muslimanskih Austrijanaca i Austrijanki" (IMÖ). Godine 2006. je u ovoj zemlji uslijedilo i formiranje platforme "Hrišćani i muslimani ". Sada Baghajati stiže u Materu i nastavlja svoj rad na ovom polju.
Zajedno u budućnost
Ovo nije korak koji je jedinstven samo za Evropu. U pravilu se Jevreji i muslimani okupljaju samo u javnim prilikama političkog karaktera - na sastancima kršćana, Jevreja i muslimana, ili pak na međureligijskim konferencijama. Ali prije tri godine u Centru kralja Abdulaha za međureligijski i interkulturalni dijalog (KAICIID) u Beču osnovano je Muslimansko jevrejsko vijeće za liderstvo (MJLC). U početku je to bio mali krug koji je uključivao i predsjednika Evropske konferencije o rabinima (CER), rabina Pinchasa Goldschmidta. Kroz brojne sastanke, povjerenje je raslo i započela je međusobna razmjena isksutava i mišljenja.
Trenutno je opstanak Centra KAICIID u Beču ugrožen. Centar se inače finansira saudijskim novcem, ali uprkos tome stručnjaci ga cijene. Sredinom juna Nacionalno vijeće Austrije glasalo je za izlazak zemlje iz ovog međunarodnog tijela i raskidanje sporazuma prema kojem se u Beču nalazi sjedište Centra. Austrija je inače centar osnovala 2012. godine u saradnji sa Saudijskom Arabijom i Španijom. Sada je budućnost KAICIID-a neizvjesna.
Ipak susret poglavara obje religije predstavlja novu dimenziju jevrejsko-muslimanskog dijaloga, koja je obično zasjenjena sukobom na Bliskom istoku. U Materu dolaze imami i rabini iz 15 zemalja među kojima su i Irska, Grčka, Rumunija, Litvanija, te Portugal. Izbor mjesta događaja, kaže generalni sekretar CER-a Gady Granich za Deutsche Welle, trebao bi poslati poruku "da pripadamo evropskoj kulturi".
Štoviše, prije nekoliko mjeseci u Italiji je, kao i u drugim desničarskim populističkim zemljama u Evropi, postojala inicijativa čiji je cilj bio ograničiti vjersku praksu pri religijskom klanju životinja, te obrezivanju dječaka. Ali ovi su planovi sada sklonjeni sa pregovaračkog stola.
Prema Gronichovim riječima, politička nastojanja koja ograničavaju vjersku praksu Jevreja i muslimana u ove dvije stvari trenutno opterećuju "jevrejsku zajednicu u Evropi, a istovremeno i muslimansku zajednicu". Obje strane namjeravaju u Materi uspostaviti komisiju sa po dva muslimana i dva Jevreja, koji bi se mogli javno suprotstaviti kontroverzama i voditi razgovore u Briselu ili drugim glavnim gradovima država članica Evropske unije.
Zabrinutost za desničarske populiste
Imam Baghajati iz Beča se bavi upravo takvim konkretnim pokušajima ograničavanja vjerske prakse. Ali on upozorava i na "porast desničarskog ekstremizma" u evropskim zemljama. Tu on misli na stranku Alternativa za Njemačku (AfD), zatim vrlo desničarske stranke u Austriji, na Mattea Salvinija u Italiji, te Geerta Wildersa u Holandiji. On navodi da su oni praktikovali "islamofobiju, posebno protiv izbjeglica, ali i protiv muslimana u cjelini, kao i politički program u populističkom pravcu" i bili su dijelom na vlasti.
"Zato mi kažemo 'opirite se počecima' fašizma i nacizma, a ko bi trebao uključiti alarm za uzbunu ako ne muslimani i Jevreju", navodi Baghajati i nastavlja: „Želimo zajedno pokazati da je pravi put Evrope, Evropa liberalnosti, ljudskih prava i otvorenosti".
Na Muslimanskom jevrejskom vijeću za liderstvo (MJLC), kao i u Materi, biće riječi između ostalog i o mržnji prema Jevrejima među izbjeglicama i migrantima. "Slučajevi antisemitizma od strane migranata su opterećenje za nas. To nažalost doživljavamo i učimo sve češće i to svake sedmice", kaže rabin Granich. "Ali kao jevrejska zajednica s muslimanske strane u Evropi još uvijek imamo prijatelje i partnere koji su na našoj strani."
Generalni sekretar CER-a već govori o daljim "formalnim i neformalnim" dijalozima. On navodi da ne treba zaboraviti da "na muslimanskoj strani također postoje brojne grupe koje ne žele razgovarati s nama. Tu nije sve ružičasto i nisu svi spremni za dijalog, ali želimo razmijeniti mišljenja sa onima koji su spremni na dijalog i zajedno sa njima graditi novu budućnost."
Primjer za Evropu
Neke stvari se sigurno događaju pod radarima percepcije javnosti. Na primjer, prošle godine oko 30 rabina zajedno je posjetilo Tunis. U Berlinu već godinama postoji zajedničko angažovanje rabina i imama. A nedavno su nekoliko puta mladi Jevreji i muslimani zajedno posjećivali koncentracioni logor Aušvic. Baghajati navodi primjer "vrlo pozitivnih kontakata" na obje strane u Austriji. Imami i rabini putovali su zajedno sa članovima svojih zajednica, te postoji međusobna solidarnost ukoliko dođe do nekog antisemitskog ili antislamskog incidenta. Za njega to bi moglo biti "primjer za Evropu".
Vrijedi napomenuti, kaže Baghajati i to „da imami i rabini jedni druge nalaze bez posredstva trećih lica. "Ne želimo da nam diktiraju kakvi trebaju biti kontakti između muslimana i Jevreja. Ko bi na saradnji trebao raditi, ako ne vjerski dostojanstvenici na obje strane - imami i rabini?", zaključuje on.