Industrija mesa u Njemačkoj pred novim izazovima

Prvi čovjek holandske firme „Vion“ Ronald Lotgerink u junu je izjavio da će se firma povući iz posla u Njemačkoj i da će da se usredsredi na posao u Beneluksu. Firma je imala čak 16 pogona u Njemačkoj, a u Holandiji dva puta manje. Njemački list Handelsblat navodi mišljenje jednog poznavaoca branše koji kaže da je „prodaja uslijedila iz nužde“. Izgleda da brojevi to potvrđuju. Godine 2022. gubici koncerna su se povećali s 29 na 108 miliona evra.

„Vion" je osnovan pre 90 godina kao preduzeće za uklanjanje životinjskih ostataka. U međuvremenu firma spada u najveća preduzeća za proizvodnjumesa na svijetu. Koncern je pratio loš glas, mediji su izvještavali o nehigijenskim uslovima i o mučenju životinja. „Vion“ je po veličini bio treće preduzeće te vrste u Njemačkoj, ispred njega su „Vestflajš“ i daleko najveći koncern Tenis-Grupa, koji je svojevremeno planirao i ulaganja u Srbiju.

Sa mesom ili bez njega?

Inače, cijela branša bilježi smanjivanje obrta. Jedan od razloga je promjena prehrambenih navika Nijemaca. Oni jedu manje mesa. To je ustanovilo i Njemačko društvo za ishranu (DGE), koje se prezentuje kao nezavisno stručno društvo za nauku i savjetovanje o ishrani.

Stručnjakinja DGE za ekotropologiju Zilke Restemajer kaže: „Nastavlja se dugoročni trend smanjenja količine mesa u ishrani. Prema preliminarnim podacima Saveznog informacionog centra za poljoprivredu (BZL) godišnja potrošnja mesa po glavi stanovnika je prošle godine pala za 430 grama na 51,6 kilogram“.

I Savezni zavod za poljoprivredu i ishranu (BLE) je pismeno odgovorio na pitanje o količini mesa u ishrani njemačkog stanovništva: „Količina mesa u ishrani već godinama bilježi laki pad. Razlozi su vjerovatno promjene u načinu ishrane.“

To se vidi i po količini prehrambenih proizvoda koji zamjenjuju meso. Vegetarijanci i veganci ne žele da se odreknu ukusa mesa, ali ne smije da bude – od mesa.

„Ćufte" od povrća, „kobasica“ od tofua, „pačije pečenje“ od sejtana – prema podacima Saveznog statističkog zavoda (Destatis) potražnja za ovakvim proizvodima bez mesa ponovo je u porastu. Prošle godine je prodato 16,6 odsto više takvih proizvoda u odnosu na godinu prije nje. A u odnosu na godinu 2019. prodaja se udvostručila.

Suzane Abe iz Saveznog zavoda za poljoprivredu i ishranu, objašnjava to promjenom stava prema ekološkim aspektima ishrane: „Vjerovatno ima ulogu i to što je generalno porasla svijest o uticaju velike količine mesa u ishrani na zdravlje, klimu i okolinu.“

Zaoštravanje konkurencije

Ali, to nisu jedini razlozi pritiska na proizvođače. Na njih utiču i zabrane uvoza mesa u drugim krajevima svijeta, kao u nekim azijskim zemljama, zbog afričke svinjske kuge. U Kinu se, recimo, izvoze svinjske uši, za koje je na domaćem tržištu malo ko zainteresovan, a u Kini važe kao delikates.

Osim toga, globalni sporovi oko uvoznih pravila igraju takođe ulogu u ovoj branši. Tako je Ministarstvo trgovine u Pekingu objavilo 17. juna da će preispitati uvoz svinjskog mesa iz Evropske unije na osnovu zakona protiv dampinga. Analitičari smatraju da je to reakcija na kaznene carine koje prijete kineskim električnim automobilima u Evropskoj uniji.

Osim toga, sve je više propisa i uslova koji se odnose na klanice. To ne radi samo Brisel u ime Evropske unije, već i Berlin za cijelu Njemačku. Nadležni njemački ministar Džem Ozdemir ponovio je nekoliko puta da je njegov cilj promjena načina držanja i uzgoja životinja. „Trebalo bi da se drži manji broj životinja koje bi imale više mjesta i koje bi mogle da žive u skladu sa svojom prirodom“. A manje grla, znači i manje posla za klanice.

Ozdemir je prema statističkim podacima uspješan. Prošle godine je opet proizvedeno manje mesa – pad od četiri odsto u odnosu na godinu prije nje. To je 280.000 tona manje.

Godine 2016. u Njemačkoj je proizvedeno 8,25 miliona tona mesa, a prošle godine 6,8 miliona tona.

Kao izvoznici mesa u Njemačku priskočile su zemlje u kojima su propisi manje komplikovani – Španija i Poljska. Njemački proizvođači se pribojavaju da će ih firme iz tih zemalja dodatno potisnuti sa tržišta.

Da li će uslijediti povlačenje drugih firmi?

List Handelsblat navodi mišljenje poznavalaca branše da će za klanice njemačko tržište postati još trusnije. I prehrambeni koncern iz Danske „Danish Crown“ mogao bi da se povuče iz Njemačke. Danci to za sada demantuju: „Konkurenciji bi to bilo drago, ali mi ostajemo u Njemačkoj“, izjavio je njihov portparol.

Koncern je prošle godine za trećinu smanjio broj grla koja su prošla kroz klanice. Danci navode da je tako bilo najavljeno, jer je u Njemačkoj opala količina grla koja je na raspolaganju.

Osim toga, danski koncern je prije pola godine usvojio novu strategiju i traže nasljednika za prvog čovjeka firme Jajsa Velora. I holandski koncern „Vion“ je shvatio da „proces konsolidacije u Njemačkoj još nije okončan“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu