Inflacija u Njemačkoj 5,2 odsto

Prvi put u skoro 30 godina stopa inflacije u Njemačkoj je porasla iznad pet odsto. Roba i usluge u novembru koštaju 5,2 procenta više nego godinu dana ranije, saopštio je njemački Savezni zavod za statistiku. Slična i veća vrijednost poslednji put je zabilježena neposredno nakon ponovnog ujedinjenja, u junu 1992. Tada je bila 5,8 odsto. Glavni razlog za taj porast inflacije je – skupa energija.

Dakle, rast cijena u Njemačkoj se nastavlja: u julu i avgustu stopa inflacije je dostigla vrednosti od nešto manje od četiri odsto, u septembru 4,1 odsto, a zatim 4,5 odsto u oktobru.

ECB: neće ovo potrajati

Međutim, Evropska centralna banka (ECB), koja je odgovorna za stabilnost evra, visoku stopu inflacije smatra privremenom pojavom. Povećanje cijena trenutno zabrinjava mnoge ljude, „međutim, očekujemo da ovo neće potrajati. Sljedeće godine će se ponovo smiriti. Očekujemo da će stope inflacije početi da padaju već u januaru", rekla je predsjednica ECB Kristin Lagard iz „Frankfurter algemajne cajtung". Deklarisani cilj ECB je stopa inflacije od dva odsto u cijeloj evrozoni.

Njemačka direktorka ECB Izabel Šnabel takođe očekuje niže vrijednosti u budućnosti. „Pretpostavljamo da je vrhunac inflacije dostignut u novembru. Stopa inflacije će se 2022. vjerovatno ponovo postepeno smanjivati u pravcu dva procenta", rekla je ona za javni servis ZDF.

Tada će iz statistike bili isključeni tzv. „specijalni efekti", poput privremenog smanjenja njemačkog PDV prošle godine. Naime, da bi stimulisala potrošnju tokom pandemije, njemačka vlada je od sredine 2020. snizila stope PDV za oko tri odsto. To smanjenje je isteklo početkom 2021. Pošto se mjesečne vrijednosti inflacije računaju u odnosu na odgovarajući mjesec prethodne godine, inflacija u Njemačkoj je trenutno (statistički) dodatno povećana.

„Ni cijene energije neće nastaviti da rastu istim tempom", rekla je Šnabel. Takođe će postepno nestati uska grla u snabdijevanju u privredi povezana s pandemijom.

Visoke cijene energije

Ali čak i ako se situacija ponovo opusti, centralna banka će uskoro morati da promijeni svoju politiku jeftinog novca, smatra Jerg Kremer, glavni ekonomista Komercbanke. „I dalje je u opticaju previše novca, zbog visokih budžetskih deficita i kupovine obveznica ECB – i ECB bi trebalo da skine nogu sa gasa, zaustavi kupovinu obveznica i okonča politiku negativnih kamatnih stopa."

„Da li je dostignut vrhunac povećanja cijena zavisi prije svega od razvoja cijena energije", ukazuje Mihael Hajze, glavni ekonomista u „HQ Trast". On doduše vidi znake popuštanja cijena sirove nafte, „međutim, ostaće pritisak na domaćinstva zbog povećanja troškova energije uzrokovanog daljim povećanjem poreza na CO2 početkom godine i odloženog povećanja cijena gasa za domaćinstva."

ECB: Povećanje kamatne stope bi bilo „greška“

Direktorka ECB za njemačku Šnabel kaže još da će ECB odlučno reagovati ukoliko inflacija duže ostane na nivou većem od dva odsto, „ali u ovom trenutku bi bila greška podizati kamatne stope i time usporavati polet, jer bi to suštinski dovelo do povećanja nezaposlenosti i ne bi moglo ništa da promijeni u vezi sa sadašnjom veoma, veoma visokom inflacijom."

Slično je reagovala i šefica ECB Kristin Lagard: „Ako bismo sada pooštrili monetarnu politiku, vjerovatno bismo to osjetili tek za 18 mjeseci. Toliko je, naime, potrebno da se osjeti efekat naših mjera monetarne politike. Međutim, prema našim prognozama, inflacija bi do tada odavno ponovo pala. Izazvali bismo nezaposlenost i visoke troškove prilagođavanja, a ne bismo se izborili sa sadašnjom visokom inflacijom."

Generalno, inflacija opisuje kontinuirani rast cijena roba i usluga. To povećanje potrošačkih cijena – odnosno stopa inflacije – obično se registruje kao stopa inflacije u odnosu na prethodnu godinu. Obračun se zasniva na fiktivnoj potrošačkoj korpi građana. Pritom promjene cijena za skuplje proizvode, kao što je struja, imaju veću težinu nego kada se radi šećeru ili poštanskim markama.

bea/hb (dpa, reuters, FAS)