Iran: Bijes tjera umirovljenike na ulice

Slike i videozapisi ponavljanih prosvjeda umirovljenika u Iranu pojavljuju se gotovo svakodnevno na društvenim mrežama i u iranskim medijima - iako vlada i dalje zabranjuje prosvjedna okupljanja. Umirovljenici su među onima koji najviše pate od tekuće ekonomske krize i problema hroničnog lošeg upravljanja. Jafar Azimzadeh, umirovljenik, sindikalist i predsjednik "Pokreta slobodnih radnika u Iranu", požalio se za DW da su ljudi nezadovoljni i da politički sustav nema odgovarajuće odgovore na njihove probleme. Niti jednom zemljom ne može se upravljati samo ugnjetavanjem.

Masovno poskupljenje hrane egzistencijalni je problem za mnoge umirovljenike, a prema podacima Iranskog statističkog centra, u godinu dana cijene hrane porasle su za 80 posto. To Iran čini jednom od pet zemalja s najvećom inflacijom hrane u svijetu. To je uglavnom zbog toga što iranska valuta jako gubi na vrijednosti. Iran se oslanja na uvoz za mnoge stvari, posebno žitarice i biljno ulje, i mora plaćati za uvoz u devizama po sve višim stopama.

Umirovljenici kažu da mogu kupiti samo najnužnije. 73-godišnja umirovljena učiteljica kaže: "Putovanja si već odavno više ne možemo priuštiti. Druženje s rodbinom i djecom bilo nam je jedina radost. Ali sada rijetko ko može sebi priuštiti da pozove goste." Tokom prosvjeda, kao i u medijima, mnogi se stariji ljudi žale da su pali ispod granice siromaštva. Prema službenim podacima, oko trećina iranskog stanovništva živjelo je ispod granice siromaštva 2022. godine. Ti ljudi više ne mogu platiti potrebne troškove liječenja u slučaju bolesti, primjerice.

"Zabrinut, pod stresom, nesretan"

Novine "Etemad" izvijestile su u iscrpnom članku 30. maja da inflacija čini društvo sve bijesnijim, zabrinutijim, pod stresom i nesretnijim. Člana govori o statistističkim podacima Instituta za sudsku medicinu, koji je čak pronašao izravnu vezu između inflacije i povećanog broja registriranih fizičkih obračuna širom zemlje. 

Vlada je najavila da će ove godine mirovine i plaće porasti za 20 posto. Međutim, prilagodba inflaciji nije na vidiku. Državni proračun ovisi do 40 posto o prihodima od izvoza energije. Teheran za probleme krivi američke sankcije na izvoz nafte iz Irana i pokušava ojačati svoje partnerstvo s Rusijom i Kinom.

Zapravo, Iran još uvijek izvozi značajnu količinu nafte. Prema novinskoj agenciji Reuters, Iran je u decembru 2022. izvozio prosječno 1,14 milijuna barela nafte dnevno, više nego u bilo kojem drugom mjesecu prošle godine. No, količine više ne dosežu razinu iz prošlosti. Nakon sklapanja nuklearnog sporazuma izvoz nafte je 2016. porastao na oko dva milijuna barela dnevno. Prije Islamske revolucije 1979. Iran je prodavao do šest milijuna barela nafte dnevno.

Približavanje Kini

S obimom trgovine od više od 25 milijardi eura, Kina je najveći trgovinski partner Irana i glavni kupac iranske nafte. Peking također namjerava proširiti vojnu suradnju s Iranom, kako je najavljeno nakon posjeta iranskog predsjednika Ebrahima Raisija Pekingu u februaru 2023. 

Unatoč gospodarskim problemima, iranska vlada nastavlja ulagati velika sredstva u industriju naoružanja. Krajem maja Iran je predstavio najnoviju verziju svoje balističke rakete na LPG, Khorramshahr. Ministar odbrane Mohammad Resa Ashtiani izjavio je da bi Khorramshahr-4 mogao biti spreman za lansiranje u kratkom vremenu. Iran je 6. juna također predstavio hipersoničnu raketu, prvu razvijenu u ovoj zemlji. Predsjednik Raisi rekao je na državnoj televiziji da će raketa, nazvana "Fattah", povećati snagu zemlje, ojačati moć odvraćanja Irana i donijeti sigurnost i stabilan mir zemljama u regiji.

Stručnjak Abbas Abdi u iranskom listu "Hammihan" piše da je društvu potrebna nada i podsjeća da je predsjednik Raisi tijekom predizborne kampanje obećao smanjenje inflacije ispod deset posto, otvaranje novih radnih mjesta i poticanje ekonomskog rasta. Međutim, rijetko ko se usuđuje otvoreno kritizirati vojne aktivnosti zemlje.

Prema pisanju agencije, hipersonični projektil Fattah koji se sada predstavlja također bi trebao moći nositi nuklearne bojeve glave. Kao odgovor, SAD su nametnule sankcije za više od desetak pojedinaca i entiteta u Kini, Hong Kongu i Iranu, uključujući iranskog vojnog atašea u Pekingu. Optužuju ih da su pomogli u nabavljaju dijelova i tehnologije za razvoj iranskih balističkih projektila.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu