Iran intenzivira nasilno ugnjetavanje žena

Iranske vlasti pojačavaju ulične patrole kako bi izvršile pritisak na žene koje se odbijaju pridržavati strogih islamskih pravila odijevanja.

Duhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Khamenei, podupire novu kampanju pod nazivom "Nour"  (svjetlo). Iranska "policija za moral" provodi takozvane "instruktivne patrole" u potrazi za ženama koje odbijaju nositi maramu.

25-godišnja studentica ispričala je za DW kako su joj 20. marta prišli na ulicama Teherana kada je bila na putu do sveučilišta jer nije nosila maramu. Okružili su je deseci policajaca koji su od nje tražili da pokrije kosu. Kada se počela opirati, brzo su postali nasilni, isčupali su joj dio kose i verbalno je maltretirali dok su je uvlačili u policijski auto.

"Glasno sam vikala da je moj kodeks oblačenja moja stvar. Čim sam to rekla, krenule su uvrede i nasilje", rekla je mlada žena koja je željela ostati anonimna. Policajci su je nazvali prostitutkom i rekli joj da mora poštovati iranske zakone koji proizlaze iz islamskih zapovijedi.

„U tom trenutku nisam bila u potpunosti svjesna što se događa, samo sam znala da me udaraju", kaže ona. Kasnije je, kaže, vidjela da ima modrice na nekoliko mjesta na tijelu." Razmišljala je o pokretu "Žene, život, sloboda", nastavlja studentica. "Sjetila sam se Jine Mahse Amini i drugih žena koje su izgubile živote tokom ustanka žena kada su žrtvovale život i slobode. I rekla sam sebi da moram biti jaka", kaže ona.

Masovni pokret za više prava žena započeo je u septembru 2022., nakon što je 22-godišnja Jina Mahsa Amini umrla u policijskom pritvoru. Nju ju uhapsila „policija za moral"u Teheranu jer navodno nije pravilno nosila hidžab. Nakon Aminijeve smrti, održane su najveće demonstracije koje je Iran vidio u desetljećima. Hiljade ljudi izašlo je na ulice iranskih gradova kako bi prosvjedovalo za prava žena. Vlasti su prosvjede ugušile nasiljem. 

Tada je preminula i 16-godišnja aktivistica Nika Shakarami. Ona je uhapšena ubrzo nakon Aminijeve smrti. Iranske vlasti su tvrdile da je počinila samoubojstvo dok je bila u pritvoru. Prema istraživanju CNN-a i BBC-a, sada postoje jasni dokazi da su je iranske sigurnosne snage maltretirale, a zatim i ubile. UN-ova misija za utvrđivanje činjenica procjenjuje da je ubijeno ukupno 551 demonstranata.

Studentica, sugovornica DW-a, koja je željela ostati anonimna, je dalje izvijestila da je privedena u policiju. Tamo je, kako je rekla, bilo još najmanje pet žena jer nisu nosile maramu. Puštena je nakon nekoliko sati, ali se morala pismeno obvezati da će "poštivati ​​islamska pravila odijevanja" kako bi izbjegla daljnje kazneno gonjenje.

Strožije postupanje

Proteklih sedmica na društvenim mrežama kruže brojne slična svjedočenja o pretjeranom nasilju nad ženama u Iranu. Mnoge su žene tamo objavile svoja iskustva o policijskom nasilju, hapšenjima i novčanim kaznama. Parlament i Vijeće nadzornika, oba zakonodavna tijela, trenutno raspravljaju o nacrtima zakona koji bi omogućili strožije postupke prema ženama koje prkose "obaveznoj marami" u javnosti.

Novi val zastrašivanja započeo je nakon govora ajatolaha Ali Khameneija na obilježavanju Bajrama 10. aprila. Khamenei je tada naglasio potrebu za obaveznim nošenjem marame i naredio mjere protiv "kršitelja vjerskih normi". Nakon ovog govora „policija za moral" pojačala je kontrolu na ulicama.

Mahtab Mahboub, iranska aktivistica za prava žena koja živi u Njemačkoj, kaže za DW da pojačano gušenje prava žena koje koincidira s rastućim napetostima s Izraelom nije slučajnost. 

„Pitanje sigurnosti Islamske Republike je centralno pitanje iranske politike: vanjska sigurnost kroz napade na 'neprijatelja' i unutarnja sigurnost kroz kontrolu nad tijelima žena i manjina s drugim rodnim identitetom", kaže ova aktivistica. Ona kaže da se na žene i demonstrante gleda kao na "potencijalne agente pobune" koji mogu "osporiti obavezni sistav vrijednosti" Islamske Republike.

Osman Mozayan, teheranski odvjetnik, rekao je za DW da su se posljednjih dana dogodila mnoga nezakonita hapšenja. "U nekim slučajevima ženama su zamrznuti bankovni računi ili su im oduzeti automobili. Nekim studentima je onemogućen ulazak na sveučilište. Nekima nije dopušteno da putuju na posao. Njihovi društveni životi su poremećeni", kaže Mozayan. 

Zahtjev za promjenama

Mnogi smatraju da demonstracije širom zemlje pod sloganom "Žene, život, sloboda" predstavljaju najveći izazov za zemlju od osnivanja Islamske Republike 1979. godine. Međutim, režim nikada nije bio spreman odgovoriti na zahtjeve demonstranata, posebice kada je riječ o zahtjevima za ukidanje obaveze nošenja marama. Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, trenutno zatvorena u teheranskom zatvoru Evin, opisala je nedavni porast nasilja nad ženama i mladima kao znak "očaja" Islamske Republike.

Grupa majki koje su izgubile svoju djecu tokom demonstracija "Žene, život, sloboda" nedavno je objavila izjavu osuđujući "brutalno i ustrajno ugnjetavanje ovog mizoginog režima". Kaže: "Mi žene ne dopuštamo da nas se promatra kao građanke drugog reda o kojima patrijarhalna vlada i društvo žele odlučivati."

Novinarka iz Teherana koja je za DW govorila pod pseudonimom "Rojina" ne vidi promjene na ulicama unatoč nedavnom porastu nasilja: "Svaki dan vidite mnoge žene u javnosti bez marame. One su prihvatile da je sloboda njihova i one su odlučne da se više ne vraća životu kakav je bio prije pokreta 'Žene, život, sloboda'", kaže ova novinarka.

Ženska aktivistica Mahboub u kontaktu je s mnogim ženama u Iranu. Ona je rekla da je pokret "Žene, život, sloboda" ženama "vratio izgubljeno samopouzdanje i podsjetio društvo u cjelini da je sloboda žena i najmarginaliziranijih grupa mjerilo svih sloboda u društvu". "Neke žene koje još uvijek izlaze iz kuće bez hidžaba hrabro vraćaju izgubljeno dostojanstvo. One insistiraju na tome da niko nema pravo odlučivati ​​o njihovim tijelima", kaže ona. “Moje tijelo pripada meni", poručuje ova aktivistica.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu