Iranski "halal internet"

Proteklih dana nekoliko iranskih zvaničnika je spomenulo da je neizbježan nastanak "našeg sopstvenog interneta", koji je prije opisan kao "halal internet".

Reza Taghipur, iranski ministar za informacije i komunikacije, objavio je prošle nedjelje da prva faza ovog projekta, koji obuhvata čitavu naciju i vladine ustanove u 29 provincija, treba da bude lansirana 21. septembra. Taghipur je rekao da će svi iranski univerziteti postati dio ove mreže do početka 2013. godine što će predstavljati dodatan korak u prekidanju veza Irana sa globalnim internetom.

Kako su se vijesti širile vladini zvaničnici su objavili da Iran blokira pristup "Google-u" i "Gmail-u" kao reakciju na američki anti-islamski film koji je prouzrokovao proteste širom muslimanskog svijeta u toku proteklih sedmica.

Abdolsamad Khoramabadi, iranski oficir iz Odjela za cenzuru na internetu objavio je da je odluka donesena u skladu sa voljom Komiteta za cenzuru.

“Dobili smo pisanu odluku Komiteta za cenzuru ovog jutra“ rekao je za DW inženjer softvera iz Teherana Mohamad ranije ove sedmice. “Komitet je to opisao kao čin protiv YouTube-a, ali YouTube je filterisan prije nekoliko mjeseci."

Strah od izolacije

Organizacije za zaštitu ljudskih prava i internet aktivisti vjeruju da ovaj potez označava početak kraja digitalne slobode u Iranu. Međutim, iranski zvaničnici ovo negiraju i insistiraju da će projekt raditi uporedo sa globalnim internetom na "poboljšanju brzine i kvalitete".

“Ograđivanje od globalnog interneta je kao samonametnuta sankcija. Nema logike“, rekao je Mohamad Solejmani, bivši ministar komunikacija u intervjuu za Iransku studentsku novinsku agenciju (ISNA) prošle nedjelje.

“Ne postoje jasne, detaljne informacije o iranskom nacionalnom internet projektu“, kaže za DW Amin Sabeti, bloger stacioniran u Londonu. “Ali mislim da Iran nema dovoljno dobru infrastrukturu da u potpunosti blokira pristup internetskih korisnika internetu.“ Ipak, dodaje on, ponekada vlasti zadužene za cenzuru mogu uraditi nešto neočekivano, kao što je odluka da blokiraju "Google" i "Gmail".

Mnoge službene izjave koje dolaze iz Irana su zabrinjavajuće. Dva mjeseca ranije Ministarstvo za komunikacije potvrdilo je da "u 95 posto slučajeva ne mora postojati konekcija ka internacionalnoj mreži da bi se mogao koristiti internet." U međuvremenu, mnogi službenici tvrde kako je "halal internet" najbolji način da se zaštite religiozne i nacionalne vrijednosti.

Skoro pet miliona internetskih stranica, uključujući socijalne mreže poput "Facebook-a" ili "Twitter-a" su već blokirane u Iranu i zemlja se nalazi na četvrtom mjestu zemalja sa najvećom cenzurom na svijetu - odmah iza Eritreje, Sjeverne Koreje i Sirije.

Zaštita od sajber kriminala kao izgovor

Iza ovih projekata vjerovatno se nalazi strah Irana od sajber napada poput onog koji je sproveden u nuklearnim postrojenjima 2010. godine; zemlja želi da zaštiti svoje osjetljive podatke i da onemogući da se oni nađu na internetu. Zvaničnici su ranije rekli da bi kreiranje nacionalnog interneta pružilo sigurnije alternative stranim mrežama nad kojima uopšte nemaju kontrolu.

Ali organizacije za zaštitu ljudskih prava vjeruju da je ovo samo izgovor iranskom režimu da vrši represiju nad svojim građanima. “Glavni problem je odnos Islamske republike prema tehnologiji“, kaže za DW Reza Moini, šef iranskog, avganistanskog i tadžikistanskog deska u "Reporterima bez granica": "Na žalost, oni koriste iskustva svih vlada gdje je zabilježeno loše stanje sa zaštitom ljudskih prava – od Kine do Burme – samo u jednu svrhu: represija nad građanima."

Mnogi upoređuju iranske planove za cenzuru sa "velikim vatrenim zidom" u Kini gdje vlada zemlje trenutno kontroliše internet. Kina je lansirala svoju verziju mnogih popularnih mreža kao što je "Twitter" kako bi precizno mogla pratiti aktivnost korisnika.

Međutim Moini vjeruje da su planovi Irana za internet cenzuru sličniji onome što je uradila mjanmarska vlada. U Mjanmaru, bivšoj Burmi, je internetska infrastruktura kontrolisana putem nasumičnih padova mreže, a pristup socijalnim mrežama i mejl servisima poput  "Google-a" ili "Yahoo-a" sporadično je blokiran.

 “Vjerujemo da bi idealna budućnost  za iransku vladu bila da se zadrži globalni internet zbog ekonomskog i bankarskog sistema zemlje, a da se prekine pristup običnim korisnicima.“

Premošćivanje ‘Vatrenog zida’

Iranske restrikcije na internetu polako se sprovode u vladinim odjelima u 29 od 30 iranskih provincija. Negar, mlada zaposlenica u ministarstvu opisuje novu mrežu kao "mnogo bržu" i "mnogo ograničeniju" od globalnog interneta.

Negar je ranije surfala internetom za vrijeme radnog vremena: “Sada mislim da ću provoditi više vremena na internetu kada sam kod kuće”, rekla je za DW. “Ovaj internet je mnogo brži od normalnog interneta, ali ne mogu uvijek da otvorim svoju elektronsku poštu i sve je ograničeno na legalne sajtove.“

Mnogi od iranskih korisnika interneta koriste virtualne privatne mreže (VPN) kako bi dobile pristup zabranjenim sajtovima. Sada su prisiljeni da koriste ove alate čak i kako bi provjerili poštu, što je, prema riječima Said Alija, medijskog stratega iz Irana, "opasan rizik":

“Postoje izvještaji da su neke internet stranice koje internetskim korisnicima prodaju VPN u stvari povezane sa Komitetom za cenzuru, i da su u stvari klopka kojom vlasti pokušavaju upratiti korisnike“, kaže on.

Internetski aktivisti su se borili za iransku sofisticiranu cenzuru dugo vremena. Moini kaže da će Reporteri bez granica nastaviti svoju borbu i da će se konsultovati sa međunarodnom zajednicom kako bi pronašli nove načine da Irancima obezbjede pristup internetu.

Ipak, istraživač blogova Sabeti smatra da ne postoji put koji bi zaobišao iranski internetski Vatreni zid: “Izvor internetskog saobraćaja je u rukama iranske vlade“, rekao je. “To je kao kada imate kontrolu nad glavnim izvorom vode. Ako zatvorite slavinu, drugi ne mogu ništa učiniti.“

Autor:  Farnaz Seifi i Ben Knight / Staša Nikodinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović