Iranski sporazum: Evropski apel u posljednjem trenutku

Ovakva sloga se rijetko viđa: u četvrtak (11.1.) tri ministra vanjskih poslova evropskih zemalja potpisnica - Njemačka, Velika Britanija i Francuska - u svojim apelima upućenim Donaldu Trumpu mogle su čitati i iz istog dokumenta. Sve pomenute zemlje su još jednom apelirale da se ne prekida atomski sporazum sa Iranom.

Pročitajte još i: Kobni raskid atomskog sporazuma sa Iranom?

Danas (12.1.) ističe rok u kojem se predsjednik Sjedinjenih Država mora odlučiti za ili protiv uzdržavanja od sankcija prema Teheranu. U subotu (13.1.) se sporazum još jednom mora certificirati od strane Vijeća sigurnosti UN-a. To znači: organi za kontrolu odlučuju da li se Iran pridržava uslova sporazuma ili ne.

Želi li SAD stvarno prekinuti atomski sporazum?

Trump je u više prilika izjavio da je nezadovoljan atomskim sporazumom i politikom Irana na Bliskom istoku. U vrijeme predizborne kampanje, ovaj sporazum Trump je nazivao „katastrofom" i „najgorim dogovorenim sporazumom", dok je u oktobru ove godine odbio da certificira ugovor i prijetio da će ga jednostrano prekinuti.

Sada se evropske zemlje potpisnice, Francuska, Velika Britanija i Njemačka u posljednjoj minuti još jednom svom snagom bore protiv prijetnje Washingtona da prekine ugovor. Posmatrači pokušavaju protumačiti nejasne linije Washingtona u vanjskoj politici i raspravljaju o tome da li će Donald Trump svoje prijetnje i ostvariti. Ali kruži i strah od nuklearne eskalacije.

Politička odluka

S druge strane, Evropljani su skupa sa vladom SAD-a 20 godina pregovarali da se potpiše sporazum o nuklearnom naoružanju iz 2015 sa Iranom. To je bio njihov prvi veliki vanjskopolitički uspjeh i oni ga žele u svakom slučaju sačuvati. Međunarodna agencija za atomsku energiju u Beču je već devet puta do sada potvrđivala da Teheran u potpunosti poštuje uslove sporazuma, pojašnjava sada šefica EU diplomatije, Federica Mogherini.

Pročitajte još i: Ugrožen "nuklearni deal" s Iranom

U ove činjenice nema sumnje i ovo je tek politička odluka. Treba li se, zbog uloge Irana na Bliskom istoku, Teheranove otvorene težnje za prevlast i njegovog vojnog uplitanja u više krvavih sukoba, sada prekinuti jedan sporazum koji je do sada funkcionirao? Evropljani jednoglasno kažu „Ne": „Do sada za ovo nema alternative", naglašava britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson. 

Njemački ministar vanjskih poslova, Sigmar Gabriel, uzimajući u obzir činjenicu da je Iran do sada poštovao sporazum, vidi priliku za prekid sankcija i više ekonomske saradnje, kao i priliku za poboljšanje odnosa: „Iran ima namjeru za poboljšanje (ekonomskog) razvoja". Za razliku od SAD-a, Gabriel želi Iran nagraditi za to što se odrekao nuklearnog oružja. Prekid ovog sporazuma bio bi „veoma opasan signal za ostatak svijeta", dodaje Gabriel.

Kritiku prema Iranu ne povezivati sa atomskim sporazumom

„Iran poštuje sporazum i naši američki saveznici trebaju učiniti isto", naglasio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian. On tvrdi i da to „ne treba povezivati sa drugim tačkama razilaženja", kao što je raketni program ili uloga Irana u regionu.

Istog mišljenja je i Ellie Gernmayeh iz Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR): „Kada je u pitanju širenje nuklearnog naoružanja na Bliskom istoku, što je primarna briga globalne sigurnosne politike, onda se trebaju razdvojiti ljudska prava i druga pitanja."

Ministar vanjskih poslova Njemačke, Gabriel, nazvao je ova pitanja pravim imenima: sa iranskim ministrom vanjskih poslova Jawadom Zarifom razgovaralo se o situaciji u Jemenu, Libanonu i Siriji. Pri tome on misli na vojno uplitanje Teherana, s ciljem da se ova zemlja postane najjači vojni i politički akter u regionu. Također se razgovaralo i o stanju ljudskih prava, dodao je njemački ministar, bez navođenja detalja.

Pročitajte još i: Nuklearna kriza u nastanku: Washington i deal sa Iranom

U jednom saglasni, u drugom ne

Washington je zahtjevao u srijedu da Teheran treba osloboditi sve političke zatvorenike, uključujući i one iz nedavnih protesta: „Režim je još jednom pokazao svoju brutalnost". Sadržajno, sa Evropljanima u ovim pitanjima nema razlike, osim u izboru sredstva. Ove teme nemaju „ništa zajedničko sa atomskim sporazumom", naglašava Gabriel, koji smatra da se sa Iranom treba „ostati u dijalogu".

„Jaz između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i evropskih prijestonica o tome kako se sa preostalim problemima sa Iranom treba pregovarati, sve je veći", govori analitičarka  ECFR-a Gernmayeh. „To se odnosi i na reakcije na tamošnje proteste." Retorika Bijele kuće prenosi utisak, da uopšte nije više zainteresovana za dijalog sa „fanatičnim režimom odmetničke države", kako Trump voli nazivati Teheran, govori Gernmayeh. 

Međutim, partner za dijalog, Iran, o tome šuti. Iranski ministar vanjskih poslova nije dao izjavu za novinare, ni prije, ni poslije sastanka u Briselu sa svojim kolegama. Preostaje samo mišljenje savjetnika predsjednika Rohanija: „Ako Amerikanci izađu iz sporazuma, odmah ćemo reagovati."