Islam u BiH uzor za sve muslimane u Evropi

Zašto i muškarci ne nose maramu? Zašto žene prilikom zajedničke molitve ne smiju biti ispred ili pored muškaraca? Kada je musliman obavezan početi se moliti bogu? Da li musliman smije oženiti ženu koja nije muslimanka i obratno? Da li je istina da muškarac u islamu smije imati četiri žene?

Ovo su neka od pitanja koja su zanimala učenike 10-og razreda gimnazije Pauel Klee koji su posjetili Bošnjački islamski kulturni centar „Gazi Husrev-beg“ u Kölnu. “Odgovore na ova i slična pitanja, posebno mladim ljudima koji nisu odrasli u muslimanskom okruženju, teško je pružiti na način na koji će najlakše i najbrže razumjeti. Zbog toga sve moramo objašnjavati na njima bliskom, ali i jednostavnom jeziku”, kaže Mustafa Burnić, član odbora Bošnjačkog islamskog kulturnog centara „Gazi Husrev-beg“ u Kölnu.

Slušajući odgovore na postavljena pitanja, stiče se utisak da mladi zaista najbolje razumiju kada im se kaže da se nošenje marame na glavi tumači kao i nošenje cipela na nogama ili rukavica na rukama.

Povećan interes za islamom i muslimanima

Nakon terorističkih napada na magazin Charlie Hebdo interes za islamom i muslimanima se znatno povećao. “Do nemilih događaja u Parizu smo mjesečno imali po jednu posjetu neke od grupa koje dođu u obilazak džamije. Međutim, otkako su izvršeni napadi, skoro svake sedmice imamo najmanje dvije grupe, da li učenika ili nekih drugih udruženja koji obilaze naše prostorije i koji se na licu mjesta informišu o vjeri koju neki zloupotrebljavaju za svoje ideale, koji sa islamom, nemaju nikakve veze i od kojih se mi distanciramo”, kaže Nedžad Osmić, imam u Bošnjačkom islamskom kulturnom centaru „Gazi Husrev-beg“ u Kölnu.

“Svjedoci smo nemilih dešavanja u svijetu. Međutim, mora se znati koja je razlika između muslimana i islamista. U Njemačkoj sam odrasla u katoličkom duhu i interesantno je upoznati druge religije. Danas sam saznala pravu istinu o tome zašto žene nose maramu. Drago mi je da to nije zbog prisile, nego da time žene samo slijede propise iz Kur´ana“, kaže Anna Kuhl, učenica gimnazije Paul Klee kojoj je ovo bio prvi put da je bila u džamiji.

Dennis Czekalla je do sada bio u džamiji. Međuti, ono što je vidio u Kölnu ga se najviše dojmilo, a to je „da ljudi rado dolaze u džamiju u kojoj vlada prijateljska atmosfera. “Islam se u medijima predstavlja na veoma loš način. Islamisti su u medijima više zastupljeni od pravih muslimana. Nažalost, više se izvještava o terorizmu nego o mirnom suživotu”, kaže Czekalla.

Imam Osmić također ističe da mediji u znatnoj mjeri kreiraju mišljenje ljudi o islamu. “Mislim da je u današnje vrijeme bitno da nemuslimani od muslimana lično čuju šta misle o sebi”, kaže Osmić.

Međureligijski dijalog po uzoru na onaj u BiH

Suživot i međureligijski dijalog su neki od razloga zašto Edukativni ženski muslimanski cenatar (BFMF) iz Kölna uvijek ističe islam u Bosni i Hercegovini. “Tamo se može vidjeti evropski islam. Teško mi je to reći jer za mene je islam samo jedan. Ali, bh. muslimani mogu biti primjer muslimanima u Njemačkoj koji se na njih moraju ugledati”, kaže teolog Munise Cuma-Oguzay i referent u BFMF-u. Ovaj centar projektom “Dialog proaktiv”, kojeg podržavaju EU, njemačko ministarstvo za unutrašnje poslove i savezni ured za migrante i izbjeglice, želi dati doprinos međureligijskom dijalogu.

Jedni s drugim, a ne jedni pored drugih. Upoznajmo se kako bi mogli bolje komunicirati. Ovo su neki od slogana kojim imam u Bošnjačkom islamskom kulturnom centaru „Gazi Husrev-beg“ pridaje veliki značaj. Osmić napominje da se na licima mladih, prilikom ulaska u džamiju, vidi jedna vrsta straha. “Međutim, kada odlaze, odlaze nasmijani jer su uvidjeli da su razgovarali sa sasvim običnim ljudima”.

Jedna od tih osoba je i nastavnik Rene Schmidt. On kaže da je od ranije znao razliku između muslimana i islamista. “Muslimani su se u posljednjih nekoliko sedmica jasno distancirali od islamizma”, kaže nastavnik Schmidt i priznaje da nije imao kontakt sa muslimanima iz BiH. Kaže da ih je možda i bilo, ali i dodaje da, kada razgovara sa muslimanima, uopšte ih ne pita odakle su.

Dijalog sa susjedima, otvorena i transparentna komunikacija i partnerski odnos su za teologe u Njemačkoj važna tema. Svakodnevna komunikacija sa drugim je praktični oblik međureligijskog dijaloga. Takvog mišljenja je i Munise Cuma-Oguzay koja ističe da je “Islam u BiH uzor za sve muslimane u Evropi, posebno kada je riječ o međureligijskom dijalogu”.